Fęrsluflokkur: Vefurinn

Kortaupplżsingar Ķslendinga - geta hafa lekiš hjį UBER fyrirtękinu, er hefur višurkennt yfirhylmingu į upplżsingaleka um 57 milljón višskiptavini fyrirtękisins er varš 2016

Śbbs - UBER hįtęknifyrirtękiš sem rekur žekkta žjónustu ž.s. unnt er aš taka sér far meš bifreiš meš notkun sķma-apps sem UBER dreifir -- hefur višurkennt aš stórfelldur upplżsingaleki varš 2016, af völdum hakk įrįsar.

Aš auki hefur fyrirtękiš višurkennt aš hafa greitt hökkurunum 100.000$ - fyrir aš eyša žeim gögnum. Óžekkt er žó meš hvaša hętti UBER fyrirtękiš taldi sig hafa gengiš śr skugga um aš hakkararnir hefšu raunverulega eytt öllum hugsanlegum afritum af hinum stolnu gögnum.
--Ég persónulega veit ekki um nokkra leiš til aš tryggja slķkt meš fullkomnu öryggi.

Uber breach, cover-up trigger government probes around the globe: "The stolen information included names, email addresses and phone numbers of 57 million Uber users around the world, and the names and license numbers of 600,000 U.S. drivers, according to a blog post by Uber’s new chief executive, Dara Khosrowshahi, who replaced co-founder Travis Kalanick as CEO in August."

Žar sem ég veit aš fjöldi Ķslendinga hefur notaš žjónustu UBER į feršalagi erlendis, žį viršist afar lķklegt - aš korta-upplżsingar, mailföng, sķmanśmer - Ķslendinga sé aš finna ķ žessum leka.

Yfirvöld ķ fjölda rķkja eru žegar ķ startholum meš opinberar rannsóknir: Uber faces investigations by regulators over massive data breach.

Alrķkisyfirvöld ķ Bandarķkjunum eru žegar aš hefja skošun į mįlinu, įsamt yfirvöldum ķ fjölda fylkja innan Bandarķkjanna - auk žess aš rannsókn į vegum Evrópusambandsins viršist einnig ķ startholum - fyrir utan aš komiš hefur fram aš bresk yfirvöld séu farin aš skoša mįliš.

  1. Sektagreišslur eru algerlega öruggar - skv. fréttum er sekt viš slķku athęfi žó ekki sérlega hį ķ Bretlandi t.d. "British law carries a maximum penalty of 500,000 pounds ($662,000) for failing to notify users and regulators when data breaches occur." - "Deliberately concealing breaches from regulators and citizens could attract higher fines for companies,"
  2. Žaš mį vęntanlega einnig velta žvķ fyrir sér hvort višurlögum verši hugsanlega beitt gegn fyrrum forstjóra UBER, Travis Kalanick.

Nżr forstjóri UBER, Dara Khosrowshahi, situr uppi meš mįliš.

Travis Kalanick bašst afsökunar: “None of this should have happened, and I will not make excuses for it,” - “While I can’t erase the past, I can commit on behalf of every Uber employee that we will learn from our mistakes. We are changing the way we do business.”

Hinn bóginn viršist blasa viš algerlega augljóst stórfellt högg fyrir fyrirtękiš varšandi traust sem višskiptavinir bera til žess. Mig grunar aš margir svissi yfir į samkeppnisašila ž.s. slķkir eru fyrir hendi.

Grunsemdir um aš žetta sé ekki endilega žaš eina sem fyrirtękiš hefur fališ, geta varaš lengi į eftir.

Aušvitaš, getur žetta leitt til aukinnar tortryggni almennt gagnvart fyrirtękjum ķ sambęrilegum višskiptum - hjį višskiptavinum.

 

Nišurstaša

Spurning hvort aš allir Ķslendingar sem hafa notaš žjónustu UBER erlendis - žurfa ekki aš fį sér nżtt kort - ķ staš žess sem žeir hafa gefiš upp nśmer į ķ gegnum UBER. Auk žess aš skipta um lykilorš į sķnum - mailum. Setja upp sterkara lykilorš - en klįrlega getur vitneskja um mailfang viškomandi og kortaupplżsingar viškomandi, hafa veriš selt af hökkurunum er stįlu upplżsingunum frį UBER til margvķslegra žrišju ašila.

En ég kem ekki auga į nokkra žį ašferš sem fyrri forstjóri UBER hefur getaš višhaft til aš vera 100% öruggur aš hakkararnir hafi ekki tekiš fleiri afrit af viškomandi gögnum - og sķšan selt ašgengi aš žeim śt um vķšan völl; žó svo žeir hafi žegiš peninga frį UBER.

Žaš aš UBER leyndi žessu ķ heilt įr, aš sjįlfsögšu mun skaša oršstķr fyrirtękisins verulega meir - en ef fyrri forstjóri hefši lįtiš vita strax og lekinn varš. Fyrri forstjóri hefur žį vęntanlega meš žeirri įkvöršun aš hylma yfir - stórkostlega skašaš framtķšarmöguleika UBER.

  • Žetta aušvitaš beinir sjónum aš žvķ - hversu vel er unnt aš treysta margvķslegum öšrum ašilum sem stunda višskipti ķ gegnum netiš.
    --En UBER er ekki eina fyrirtękiš sem gęti hafa vališ aš fela skašlegan leka.
    --Ž.e. örugglega ekki eina fyrirtękiš er getur haft skammsżna forstjóra.

 

Kv.


Rśssnesk lagasetning endurvekur ótta um skiptingu "internetsins" eftir löndum

Nż samžykkt lög rśssnesku Dśmunnar hefur vakiš alžjóšlega athygli - en skv. hinum nżju lögum, sem Pśtķn skv. fréttum į enn eftir aš undirrita - žannig aš žetta er ekki formlega lög enn. Ber internetfyrirtękjum aš varšveita gögn rśssneskra rķkisborgara innan Rśsslands.

Sem žį žķšir sem dęmi, aš Facebook, Twitter, Google - og hvaš žetta allt heitir er starfar į alžjóša grunni; verši žį aš setja upp "sjoppu" ķ Rśsslandi.

Athygli vakti sambęrileg tilraun ķ Brasilķu fyrir įri, sem Dilma Rousseff hętti sķšan viš. Eftir frekar hįvęrt kvein frį brasilķskum internet samskipta ašilum.

Russia Moves To Ban Online Services That Don’t Store Personal Data In Russia

Russia clampdown stokes fears of Balkanisation of the web

Bendi einnig į įhugaverša umfjöllun um įhuga rśssn. stjv. į auknu eftirliti meš netnotkun:

The ‘Balkanisation’ of Russia’s internet

 

Žaš hefur lengi blasaš viš sį möguleiki aš stjórnvöld a.m.k. sumra landa sjįi internetiš sem hęttu eša ógn

Žaš er aušvitaš til yfriš nóg af hęttum į internetinu - t.d. höfum viš nżlega oršiš vör viš žaš hve óskaplega öfluga nettilvist samtökin "Islamic State of Iranq and al Sham" eša "ISIS" hefur. Ž.s. hreyfingin beitir netinu óspart til aš dreyfa įróšri - sį viršist vel śtfęršur vķsbending žess aš sś hreyfing rįši yfir einstaklingum meš žekkingu į "beitingu įróšur."

Svo er aušvitaš margt annaš sem stjórnvöld geta skynjaš sem hęttu - - t.d. getur hugtakiš "öryggi" veriš afskaplega teygjanlegt, eins og mannkyn upplifši į 20. öld, žegar fólk var gjarnan handtekiš įn dóms og laga ķ fjölda landa, og žessi eina įstęša upp gefin.

Aš auki "efni sem getur ógnaš almannahag" eša "hatursįróšur" - - er sannarlega einnig teygjanlegt, t.d. gęti stjv. ķ landi X tališ aš "efni gefiš śt af landflótta andófsmönnum" sé "efni sem ógni almannahag." Slķk afstaša vęri lķkleg t.d. ķ Kķna af hįlfu stjórnvalda.

Stjórnvöld sem vildu virkilega vera ósanngjörn, gętu flokkaš "gagnrżni į stjórnvöld" sem hatursįróšur.

Ķ greininni į Opendemocracy kemur fram, aš t.d. hafi lögum sem beint er gegn "sķšum sem hvetja til öfga" einmitt veriš beint gegn - - žekktum sķšum stjórnarandstęšinga.

"...particularly following this year’s decision to allow the Prosecutor General to blacklist, without a court order, any online resource promoting ‘extremism.’ - "This term leaves much room for interpretation..." - "the ruling’s first victims were a number of opposition news portals: grani.ru, ej.ru, kasparov.ru as well as Aleksey Navalny’s blog."

Žessu var sem sagt - - beint gegn sķšum žekktustu stjórnarandstęšinga innan Rśsslands.

Žetta sżnir ef til vill - - hvernig stjórnvöld ķ Rśssland, geta įkvešiš aš beita žeim lögum sem Dśman var aš samžykkja, žvķ ef erlend internet fyrirtęki verša knśin "virkilega" til aš varšveita persónuleg gögn rśssn. borgara innan Rśsslands; žį muni stjórnvöld meš aušveldum hętti geta blokkeraš ašgang aš óžęgilegri gagnrżni - į netinu.

  1. Aš vķsu er erfitt aš sjį hvernig Rśssland hyggst - ef til vill - framfylgja žeim lögum.
  2. Nema aš til standi, aš setja upp - - eldvegg utan um Rśssland eša svokallašan "netkķnamśr."
  3. En įn žess aš geta hótaš žvķ, aš hindra ašgang aš žeim erlendu netfyrirtękjum, sem stjórnvöld leitast viš aš "žvinga" til aš varšveita gögn innan landamęra.
  4. Sé ég ekki aš žau yfirvöld hafi nęga svipu til aš beita žau žvingun af nokkru tagi.

Engin opinber įętlun um slķkt hefur a.m.k. enn sem komiš er veriš kynnt.

Skv. frétt Financial Times um mįliš, hafi komiš fram ķ umręšu žingmanna - - gagnrżni į erlend netfyrirtęki; žar sem žau leiši hjį sér rśssnesk lög.

Žį vķsa ég til laganna, sem heimila aš ašgangur sé takmarkašur aš sķšum sem śtbreiša hatur eša hvetja til öfga. En töluveršur fjöldi žeirra sķšna - - er vķst vistašur erlendis ž.s. rśssn. stjv. nį ekki til žeirra meš neinum beinum hętti.

Žar sem afstaša žingsins viršist beinast aš žvķ vandamįli - aš framfylgja ofangreindum lögum gagnvart sķšum sem rśssn.stjv. hafi įkvešiš aš loka į, en ekki getaš framfylgt žeirri lokun fram aš žessu.

Žį viršist mér blasa viš aš sennilega hafi rśssn.stjv. žaš ķ huga eša ķ undirbśningi, aš setja upp sambęrilegt kerfi ķ Rśsslandi - og žaš kerfi sem til stašar er ķ Kķna, og einnig ķ Ķran.

  • Žaš er sķšan įhugavert, aš Ķran er bandamašur Rśsslands, og Pśtķn viršist nś vera aš stefna aš bandalagi viš Kķna - bęši žau lönd hafi "Netkķnamśr."
  • Tilviljun?

 
Nišurstaša

Žaš getur veriš aš myndast nż skipting ķ heiminum, milli landa sem óttast "upplżsingafrelsi" - óttast óžvingaš flęši žeirra. Og landa sem lķta į einmitt óžvingaš flęši gagna, sem grunn mannréttindi.

Meš öšrum oršum, landa sem styšja lżšręši.

Landa sem standa fyrir einręši og stjórnun į upplżsingum.

 

Kv.


ESB gęti tekiš fyrsta skrefiš ķ žvķ aš hólfa Internetiš ķ sundur!

Financial Times segir frį umsögn Framkvęmdastjórnar ESB um svokallašan "safe harbour" samning sem er ķ gangi milli Bandarķkjanna og ESB. En sį hefur heimilaš bandarķskum internet fyrirtękjum, višstöšulaust gagnaflęši um notendur vefja žeirra er bśa ķ ašildarlöndum ESB.

 

Vandinn eru njósnir NSA aš sjįlfsögšu sem setja žetta samkomulag ķ uppnįm!

EU accuses US of improperly trawling citizens’ online data

  1. "A European Commission review of the “safe harbour” pact that allows US technology groups such as Google, Facebook and Microsoft to operate in Europe without EU oversight will conclude that Washington has improperly forced US companies to hand over European customers’ data."
  2. "It also says that breaches of the data deal have given US tech companies a competitive advantage over European rivals."
  • “The personal data of EU citizens sent to the US under the ‘safe harbour’ may be accessed and further processed by US authorities in a way incompatible with the grounds on which the data was originally collected,” - “The commission has the authority . . . to suspend or revoke the safe harbour decision if the scheme no longer provides an adequate level of protection,”

Eins og fréttaskżrandi FT bendir į, žį séu lķkur į žvķ aš žessi skżrsla sé upphafiš aš žvķ ferli, sem lyktar ķ žvķ aš ESB segi upp "safe harbour" samningnum viš Bandarķkin.

En žaš mį žó bśast viš žvķ, aš fyrst verši geršar tilraunir til žess aš fį Bandarķkin til aš breyta lögum um NSA og um mešferš sérstaklega upplżsinga um žegna ašildarlanda ESB.

Rétt er aš benda į, aš nżlega kynnti Dilma Roussef forseti Brasilķu um žaš, aš hśn ętlaši aš leggja frumvarp fyrir brasilķska žingiš, ž.s. bandar. internet fyrirtęki vęru skilduš til aš varšveita gögn um brasilķska žegna innan Brasilķu.

Ef ESB slęr af žennan "safe harbour" samning, žį sé lķklegt aš bandar. internet fyrirtęki verši knśin til žess - aš setja upp sjįlfstęšar starfseiningar innan ESB, einhvers stašar.

Sem mundi auka žeirra kostnaš og draga śr skilvirkni žeirra.

Aušvitaš mį velta žvķ fyrir sér - hvort žeim geti veriš ķ hag aš flytja starfsemi sķna, t.d. til Ķrlands eša Bretlands.

Fęra hana alfariš frį Bandarķkjunum jafnvel - - en žaš mundi aušvitaš žķša aš žį žyrftu žau aš hafa sjįlfstęšar einingar innan Bandar. ž.s. bandar. yfirvöld séu sennilega ekki lķkleg aš vera mjög eftirgefanleg um žaš, aš draga śr eftirliti sbr. njósnir um internetiš.

  • Žetta er ž.s. margir óttast.
  • Aš njósnir NSA leiši til svokallašrar Balkaniserķngar Internetsins.
  • Aš einstök lönd taki sig til, og heimti aš gögn um eigin žegna séu varšveitt ķ žvķ landi.

Sennilega geta žó einungis stór lönd, heimtaš slķkt - - og bśist viš žvķ aš stóru Internet fyrirtękin raunverulega lįti verša af žvķ, aš setja upp "sjoppu" žar ķ landi.

Fyrir smęrri lönd žķddi žį slķk krafa lķklega, aš žegnar žeirra landa yršu af žeirri Internet žjónustu er žau bandar. fyrirtęki veita.

Spurning hvort innlend fyrirtęki ķ žeim löndum geti žį hafiš sambęrilega žjónustu fyrir eigin žegna?

Eša kannski ekki?

 

Nišurstaša

Žaš veršur forvitnilegt aš fylgjast meš žessu ferli eftir aš žaš viršist formlega hafiš innan ESB. En ef ESB rķšur į vašiš, žį mun žaš lķklega hafa mun stęrri įhrif - en ašgerš Brasiilķu er kynnt var fyrir nokkrum vikum.

Žį gętu önnur stór lönd fariš ķ sambęrilegar ašgeršir, t.d. Japan - Indónesķa - Rśssland, aušvitaš hefur Kķna lengi haft sitt eigiš Internet kerfi bakviš sinn Kķna mśr.

Sķšan mį vera, aš smęrri lönd myndi bandalög sķn į milli um slķkan rekstur - sameiginlega. Hver veit, kannski koma Afrķku lönd S-Sahara sér saman um žaš, meš milligöngu hins svokallaša "Afrķku Sambands." 

Njósnir NSA gęti virkilega leitt til žess aš internetiš hętti aš vera žetta galopna fyrirbęri, ž.s. allt flęšir śt um allt višstöšulaust alfariš įn hindrana.

Heldur verši žaš eins og margt annaš, meš landamęri ž.s. starfsemi innan lżtur misjöfnum reglum, og gögn flęši ekki endilega višstöšulaust milli landamęra.

 

Kv.


Gęti NSA hneyksliš skašaš internetiš?

Žaš berast fréttir af žvķ aš Angela Merkel og Franēois Hollande hafi įkvešiš aš sameina krafta sķna, meš žaš markmiš ķ huga. Aš semja nż "gagnaverndarlög." Eins og flestir vita, eša ęttu aš vita, žį stunda risafyrirtęki sem sérhęfa sig ķ netsamskiptum eša upplżsingatękni tengda netinu. Svokallaš "data mining" ž.s. upplżsingum er safnaš um notendur - žęr sķšan seldar įfram til auglżsingafyrirtękja. Sem semja sérsnišnar auglżsingar jafnvel aš hverjum og einum notenda, og selja sķšan įfram til žeirra sem kaupa af žeim auglżsingar. Žannig er ķ reynd nįnast enginn meš eiginlegt "privacy" į netinu.

Žó žaš sé tęknilega mögulegt aš sjįlfsögšu, aš fela sig, žį hafa fęstir netnotendur žekkingu til slķks.

Ķtrekuš njósnahneyksli tengd "NSA" - "National Security Agency" ž.s. komiš hefur fram, aš risarnir į netinu ž.e. Google, Facebook, Twitter, Yahoo o.flr. - hafi sent gögn um notendur sķna til NSA.

Og ennfremur, aš NSA hafi skipulega njósnaš um netnotendur vķša um heim ķ gegnum žann ašgang sem NSA hefur fengiš frį netfyrirtękjunum skv. bandar. lögum, sem skilda žau fyrirtęki til aš veita slķkan ašgang.

En ekki sķst, aš NSA hafi njósnaš um GSM notkun vķšsvegar um heim, frį sendirįšum sķnum og sendiskrifstofum - - nżjasta hneyksliš aš njósnaš hafi veriš įrum saman um sķma Angelu Merkel og ķmissa annarra evr. leištoga.

  • Žetta er oršiš svo steikt - - aš mašur hristir hausinn.

 
Af hverju er žetta hugsanlega hętta fyrir netiš?

Gęti žaš veriš, aš žetta ķti af staš kešjuverkun - ž.s. hvert landiš į fętur öšru. Setur filtera į netiš inn og śt śr sķnu landi, ž.e. net-kķnamśra sem skv. oršanna hljóšan, vęri ętlaš aš vernda eigin netnotendur fyrir - njósnum utanaškomandi ašila?

En aušvitaš geta gert miklu fleira en - bara žaš aš vernda notendur gegn njósnum frį Bandar eša Kķna. 

Slķkt vęri alger martröš fyrir fyrirtęki eins og Google eša Facebook.

Meš ķ pakkanum vęri lķklega, bann viš žvķ aš fyrirtęki į viš Google eša Facebook, selji fyrirtękjum utan landamęra žeirra landa, upplżsingar um netnotendur ķ žvķ landi - - og aušvitaš alls ekki til Bandar. stjórnar.

  • Tjóniš gęti oršiš umtalvert fyrir bandar. net-išnaš.
  • Sérstaklega žann part, sem stundar upplżsingaöflun tengda netinu eša "data mining."

Žaš gęti hugsanlega veriš hiš eiginlega tjón Bandar. Sem verši ekki aftur tekiš. Ef žaš į annaš borš į sér staš.

En kannski er žetta hneyksli - upphafiš aš endinum į žvķ nęr algera frelsi sem rķkt hefur į netinu.

En um leiš og "net-kķnamśrarnir" detta inn, fer vęntanlega regluverk einstakra landa aš setja sitt mark į, kannski ekki alveg eins ķžyngjandi endilega og innan kķnv. alžżšulżšveldisins.

En fljótlega gęti netiš oršiš um margt - - önnur ella, en žaš hefur veriš fram aš žessu.

 

Nišurstaša

Ég er aš kalla eftir athugasemdum. En mig grunar aš žaš geti veriš, aš ekki mörgum hafi enn dottiš ķ hug hinn hugsanlegi skaši NSA njósnahneykslanna fyrir netiš. En ég get alveg séš fyrir mér žessa afleišingu. Aš reišin vegna ķtrekašra njósnahneyksla. Kall almennings eftir vernd gegn utanaškomandi ašilum. Starti kešjuverkun af žvķ tagi er ég nefndi aš ofan.

Hvaš haldiš žiš?

 

Kv.


Um bloggiš

Einar Björn Bjarnason

Höfundur

Einar Björn Bjarnason
Einar Björn Bjarnason
Stjórnmála- og Evrópufræðingur. Áhugi á stjórnmálum, Evrópumálum, alþjóðamálum, málefnum Miðausturlanda, trúmálum, vísindum og tækni, og margt fleira.
Des. 2017
S M Ž M F F L
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Nżjustu athugasemdir

Nżjustu myndir

  • NZ
  • Additive manufacturing
  • f-nklaunch-g-20170515

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (18.12.): 109
  • Sl. sólarhring: 240
  • Sl. viku: 1163
  • Frį upphafi: 615950

Annaš

  • Innlit ķ dag: 83
  • Innlit sl. viku: 972
  • Gestir ķ dag: 78
  • IP-tölur ķ dag: 77

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband