Bloggfęrslur mįnašarins, jślķ 2010

Eru Bandarķkin į leiš inn ķ ašra kreppu? Nišurstöšur fyrir annann įrsfjóršung eru mun lakari en į žeim fyrsta, en skošanir eru skiptar um žaš hvort žetta boši ašra kreppu!

Žaš skiptast į skyn og skśrir ķ bandar. hagkerfinu, en vöxtur fyrsta fjóršungs var męldur 3,7% - sem gerši Obama mjög kįtann - en nżjustu tölur fyrir annan fjóršung eru ašeins upp į 2,4%.

Obama tślkar žaš žó meš sķnu eigin höfši:

"President Barack Obama, noting the economy had been growing for a full year, called the GDP numbers “a welcome sign compared to where we were”. But he added: “We’ve got to keep on increasing that rate of growth and keep adding jobs so we can keep moving forward.”"

En, ef veršbólga er tekin meš ķ reikninginn žį viršist mešalvöxturinn sķšan 2006 vera mjög nįlęgt "0" - sem į mannamįli, er kallaš stöšnun.

Annaš sem veldur įhyggjum, er aš višskiptahallinn er aš aukast į nż, sem viršist gefa vķsbendingu um aš "stimulus" peningarnir, séu hiš minnsta aš hluta, aš fara ķ aš borga fyrir aukinn innflutning.

Į hinn bóginn, viršist fjįrfesting hafa vaxiš į žessu įri nokkuš umtalsvert - sem getur gefiš jįkvęš teikn fyrir ž.s. kemur sķšar, en nż verkefni taka altaf einhvern tķma, aš skila sér ķ aukningu hagvaxtar, fjölgun starfa - svo aš žrįtt fyrir žaš, er sķnist manni töluveršur séns į žvķ, aš Bandar. detti aftur ķ hiš minnsta stutta seinni kreppu.

 

                             Drip after drip of deflation data

Eins og žarna kemur fram, sjį töflu aš nešan, viršist bandar. hagkerfiš vera aš hęgja į sér vķtt og breitt yfir lķnuna.

table-for-ambrose-1

 

Heimildir, sjį fréttaskżringar:

Double-dip feared as US economic growth loses pace

US GDP

US growth slows in second quarter

China imports widen US trade gap

  • "US growth slowed to an annualised rate of 2.4 per cent in the second quarter but robust business demand suggested that the economy would avoid a feared “double dip” that could drag the world back into recession."
  • "...growth below market expectations of 2.6 per cent and down from an upwardly revised rate of 3.7 per cent in the first quarter."
  • "Consumption growth fell to 1.6 per cent from 1.9 per cent, which reflected the lack of new jobs, and implied that the recovery still cannot sustain itself."
  • "The US release came on top of soft data from around the world, including higher unemployment in Spain, France and Japan, a rise in the eurozone inflation rate from 1.4 to 1.7 per cent, and a 1.5 per cent dip in Japan’s industrial production in May."
  • "The strength of investment – up by 29 per cent annualised over the previous quarter – suggested that business confidence was not too badly shaken by the fiscal crisis in Europe."
  • "The biggest drag on growth was a surge in imports: net trade subtracted 2.8 percentage points from the growth rate. An appetite for imports, however, suggests demand in the economy is strong rather than weak."
  • "The trade deficit grew by 4.8 per cent to $42.3bn, according to commerce department figures, the highest since November 2008 and at odds with the consensus of economists, who forecast the gap would shrink in May."
  • "In real terms, (US) annualised quarterly output has now been hovering at about the $13,000bn mark since the beginning of 2006."
  • "That is almost five years of absolutely no growth – halfway to equalling Japan’s infamous lost decade, a feat thought to be unrepeatable in the dynamic USA."


Nišurstaša:

Lķkur viršast mjög umtalsveršar į žvķ, aš Bandarķkin detti nišur ķ seinni kreppu. En sś žarf žó ekki aš vera löng, ef aukning ķ fjįrfestingum heldur įfram. Ef žęr gera žaš, fara fjįrfestinga-verkefni į einhverjum tķmapunkti aš skila aukningu ķ hreyfingum innan hagkerfisins. Į hinn bóginn, getur sś aukning fjįrfestinga einnig dalaš.

En, svo fremi sem žaš gerist ekki, getur seinni kreppa ķ Bandar. fyrir bragšiš reynst stutt.

En, möguleikar Bandar. til hagvaxtar eru betri en Evrópu, -til lengri tķma litiš- ž.s. fólksfjöldažróun er hagstęšari ķ Bandar.

En, ef seinni kreppa fer af staš ķ Bandar. veršu mjög - mjög erfitt fyrir Evrópu aš komast hjį žvķ aš lenda ķ žvķ sama.

Ef sś śtkoma veršur reyndin, held ég aš žaš verši erfišara fyrir Evrópu aš rķsa ķ annaš sinn en fyrir Bandar. En žaš stafar af žvķ, aš ķ Bandar. er bśiš aš mestu aš taka į draugum bankakerfisins į sama tķma og ķ Evrópu er žaš starf vart hafiš.

Žaš žķšir, aš grķšarlegt magn af slęmum skuldum hanga yfir Evrópu og lķkur eru žvķ miklar į annarri bankakreppu - auk žess, aš ef hęgir į munu lķkur aukast stórlega į gjaldžrotum nokkurra rķkja žar er eiga ķ erfišleikum.

Meš öšrum oršum, önnur kreppa er lķkleg til aš framkalla bķsna stórann neikvęšann spķral Evrópumeginn viš okkur hér į Ķslandi.

 

Ps: Ég bendi svo į endanum į žessa grein, sem er nokkru bjartsżnari ž.e. spįir ekki annarri kreppu. Į hinn bóginn, spįir sį mašur ķ stašinn langvarandi löturhęgum vexti, sem er ekkert endilega mikiš betra.

Right, I’ll see your double dip and raise you an economic black hole

 

Kv.


Framkvęmdastjórn ESB oršin tvķsaga um žaš atriši hvort rķki beri beina fjįrhagslega įbyrgš į innistęšutryggingasjóšum skv. Directive94/19/EC eša ekki!

Eins og ég sagši ķ gęr - er mjög gott aš fį stašfestingu Framkvęmdastjórnar ESB į žvķ aš žaš sé réttur skilningur į Directive 94/19/EC aš rķkissjóšir rķkja į EES svęšinu séu ekki įbyrgir meš neinum beinum hętti fyrir innistęšu-tryggingum.

Žaš hefur einmitt veriš bent į žetta atriši, ž.e. aš žaš sé engin grundvöllur skv. Directive 94/19/EC fyrir kröfu į rķkissjóš Ķslands um aš įbyrgjast greišslur til innistęšueigenda ef žaš fjįrmagn sem til stašar er ķ Tryggingasjóši Innistęšueigenda og Fjįrfesta (TIF) žverr eša reynist ónóg.

Aš ķ reynd sé reglan sś, aš ašilar hafi einungis kröfu til TIF og ekki krónu eša EVRU umfram žaš - ž.s skżrt sé sagt ķ Directive 94/19/EC aš rķkissjóšir séu ekki įbyrgir.

 

Directive 94/19/EC - lög ESB um innistęšutryggingar

  • Whereas this Directive may not result in the Member States' or their competent authorities' being made liable in respect of depositors
  1. if they have ensured that one or more schemes guaranteeing deposits or credit institutions themselves
  2. and ensuring the compensation or protection of depositors
  3. under the conditions prescribed in this Directive
  4. have been introduced
  5. and officially recognized;

 

Į hinn bóginn, žį hélt Framkvęmdastjórn ESB allt - allt öšru fram gagnvart okkur ķ 7. November 2008 - Legal opinion sem var dengt į rķkissjórn Geira og Sollu į viškvęmum tķma mjög skömmu eftir hrun, žegar Bretar og Hollendingar žegar ķ kjölfariš hófu aš žrżsta į um aš Ķsland myndi greiša žeim til baka žaš fé sem žeirra stjórnvöld įkvįšu aš greiša til innistęšueigenda Icesave ķ žeirra löndum, til aš lęgja öldur ķ žeirra löndum žegar į tķmabili bankakerfi Evrópu léku į reginskjįlfi.



7. November 2008 - Legal opinion

  • 5. The 24th recital of the preamble to the Directive does not exonerate Iceland from the consequences of any failure to implement the Directive properly. The Directive does not make an exception for times of financial distress.
  • 6. Consequently, Iceland has to make sure the its deposit-guarantee scheme has adequate means and is in a position to indemnify the depositors.
  • 7.The Icelandic Financial Supervisor declared in early October 2008 that the Landsbanki, Kaupthing and Glitnir banks were unable to repay certain deposits. The scheme must be in a position to pay duly verified claims within three months, subject to any extension of time tham may be granted. If Iceland's deposit-guarantee scheme is not in such a position, Iceland is in breach of its obligatnions under the Directive.


Eins og žiš sjįiš var žetta įlit mjög harkalegt ž.s. beinlķnis er sagt aš ef ekki er hęgt aš greiša žvķ innistęšutryggingasjóšur sé tęmdur, žį žurfi ekki frekari vitnan viš aš Ķsland sé brotlegt - ef stj.v. geti ekki stašiš žį žegar sjįlf skil į žeirri greišslu.

Aš auki, er tekiš sérstaklega fram aš hvergi ķ viškomandi lögum ESB sé gerš undantekning vegna erfišra efnahagslegra ašstęšna.

  • Nś žetta įlit gekk aš sjįlfsögšu žvert į įkvęši Directive 94/19EC eins og hver sem žaš les getur séš.
"Whereas this Directive may not result in the Member States' or their competent authorities' being made liable in respect of depositors"


Žannig veršur aš lķta svo į, aš žaš įlit hafi veriš pólitķskt fremur en lögfręšilegs ešlis, ž.e. stofnanir ESB hafi lįtiš undan pólit. žrżstingi žį - enda hrykti žį undir sjįlfu bankakerfi įlfunnar. Menn voru skķthręddir, svo įkvešiš hafi veriš aš leggjast fast į Ķsland ž.s. menn óttušust aš Icesave mįliš gęti skapaš enn frekari ótta innan ESB um öryggi innistęšna en žegar var fram kominn.

ESB viršist einfaldlega hafa įkvešiš, aš leggjast į Ķsland, "to cover up it's own blunder" žannig séš - sem var eftir allt saman, aš "Directive 94/19/EC" og allt innistęšutryggingakerfi sambandsins var meingallaš.

Hvernig brugšust Samfó lišar viš, žeir stóšu ekki meš žjóšinni. Žeir lögšust kylliflatir gagnvart žvķ ofbeldi sem okkur var aušsżnt af Stofnunum ESB, ž.s. eftir allt saman ķ žeirra augum, eru žęr óašfinnanlegar alveg meš sama hętti og pįfinn er óašfinnanlegur sannfęršum kažólikkum. Ęšstuprestar stofnana ESB eins óskeikulir ķ žeirra augum eins og kardķnįlar Pįfagaršs eru ķ augum sannfęršra kažólikka.

Žannig žegar žeir ašilar sögšu e-h - įlyktuši e-h var žaš alltaf flutt hér sem heilagur sannleikur, og algerlega burtséš frį žvķ hve žęr įlyktanir voru ķ hróplegu ósamręmi viš sjįlf lög og reglur ESB.

Svona er žessi furšulegi sértrśarsöfnušur sem heitir Samfylkingin. Megi hegšun žeirra gagnvart žjóšinni verša fordęmd um aldur og ęfi.

 

Varšandi įsakanir žęr sem enn eru uppi um aš innistęšutilskipunin hafi ekki veriš rétt innleidd hérlendis, žį er žaš vęgast sagt fįrįnleg:

  • En hśn viršist byggja į žeirri forsendu aš augljóslega hafi ekki nęgt fjįrmagn veriš til stašar.
  • En, žaš sama įtti viš innistęšutryggingar allra annarra žjóša innan EES og ESB aš fjįrmagn er ekki til stašar, nema til aš borga hlutfall heildarmagns innistęšna ķ bankakerfinu.
  • Žannig aš skv. ofangreindri forsendu, mį halda žvķ fram aš öll innistęšutryggingakerfi Evrópu hafi veriš ólögleg. 
  • Svo žetta veršur aš skošast sem fįrįnleg įsökun - og ég kvķši ekki fyrir žvķ, aš žurfa aš verja Ķsland fyrir dómi ef žetta er ašalmótbįran!


Hvaš mķna žekkingu varšar į reglum og lögum ESB, žį er einna helst frį lagalegu sjónarmiši veikleiki til stašar ķ žvķ,

  • aš rķkisstjórn Geira og Sollu įkvaš aš tryggja allar innistęšur hérlendis.
  • ég hef lengi veriš žeirrar skošunar aš sś ašgerš hafi veriš mistök.
  • Ég myndi helst vilja, aš sś ašgerš vęri einfaldlega dregin til baka, ž.e. innistęšutryggingar takmarkašar viš žį upphęš er gilti innan ESB fyrir hrun hér ž.e. 20ž. Evrur.

 

Ž.e. reyndar rétt sem hefur veriš bent į aš neyšarréttur er til stašar:

  • Hann getur heimilaš ž.s. annars vęri lögbrot, ef kringumstęšur vęru ešlilegar.
  • Į hinn bóginn, žurfa žį dómstólar aš śrskurša aš neyš hafi veriš til stašar.
  • Sķšan, aš śrskurša aš ašgeršir hafi ekki gengiš lengra, en réttlętanlegt hafi veriš til aš bjarga žvķ sem hafi veriš neyšarįstand.

Į hinn bóginn, vil ég frekar draga einhliša yfirlķsingu/loforš stjv. žess efnis aš allar innistęšur hérlendis séu tryggšar til baka:

  1. Vegna žess aš žį er einu vafaatrķši śtrżmt.
  2. Aš žį skulda bankarnir minna og geta žvķ fyrir bragšiš afskrifaš meira.
Tvęr flugur ķ einu höggi, ž.e. aš styrkja stöšu Ķslands ķ vęntanlegu dómssmįli og aš styrkja eiginfjįrstöšu višskiptabankanna svo žeir geti aukiš afskriftir lįna.

En, innistęšur eru skuldir fyrir banka, žannig aš žaš aš žęr hafi allar veriš verndašar, er hlutaksżring žess aš menn heykjast viš aš afskrifa meira en ž.s. fram aš žessu hefur veriš gert.

 

Engar umkvartanir bįrust megniš af žeim įratug sem TIF starfašir skv. Directive 94/19/EC:

  • Aldrei gerš nein umkvörtun um tilhögun ķsl. innistęšutrygginga kerfisins af hįlfu stofnana ESB eša viškomandi stofnunum ķ Bretlandi eša Hollandi, nema rétt sķšustu mįnušina er Hollendingar og Bretar fóru aš hafa įhyggjur af fjįrskorti TIF.
  • Sķšan allt ķ einu, žegar mįl fóru ķlla, eftir į sem sagt, eru stofnanir ESB og ķmsir ašrir aš halda fram aš innleišing kerfisins hérlendis hafi veriš gölluš - žó megniš af tķmabilinu fyrir hrun hafi engin umkvörtun borist um žaš į hvern hįtt innistęšutilskipun ESB hafi veriš innleidd hér - annars vegar - og - hins vegar - aš žegar įhyggjur fóru aš berast lokaįriš fyrir hrun var žaš śt af augljósum fjįrskorti TIF en ekki vegna hinnar lagalegu hlišar mįlsins.

Ef viš tökum til baka loforš rķkisstjórnar Geira og Sollu ž.s. allar innistęšur į Ķslandi, ž.e. bęši ķslendingum og śtlendingum, voru tryggšar upp ķ topp óhįš upphęš og ķ stašinn, mišum viš žį tryggingaupphęš sem ķ gildi var žegar hruniš įtti sér staš ž.e. 20.000 Evrur.

  • Žį styrkjum viš mįlsstaš okkar ef og žegar mįl Ķsland veršur fęrt fyrir dóm, žvķ žį er eina vafaatrišinu ķtt į brott, sem ég held aš einna helst geti veriš vafi um.
  • En, ef slķkt myndi sannast, žį eru dómafordęmi uppi ž.s. rķkissjóšur vęri geršur įbyrgur. Žetta er eina dómafordęmiš sem er til, ž.e. į žeim grundvelli aš įkvęšum tilskipunar hefur veriš ranglega framfylgt.
  • Žį er ašeins eftir žessi fįrįnlega įsökun um aš Ķsland hafi ekki innleitt tilskipunina meš réttum hętti hérlendis.
  • Ef ž.e. eini mįlsgrundvöllur sem fyrir hendi er, žį er ég ekkert logandi hręddur viš nišurstöšuna!
  • Hugsunin hjį mér er sem sagt, aš hįmarka lķkurnar į žvķ aš viš vinnum mįliš!

 

No more Iceland brinkmanship

"Iceland’s insurance scheme was utterly inadequate to compensate more than a tiny share of deposits. But that is true of every country’s scheme."

 

Eins og ég sagši, žį mį alveg eins halda žvķ fram, aš öll innistęšutryggingakerfi Evrópu hafi veriš ólögleg.

 

Nišustaša

Viš Ķslendingar eigum aš standa keik. Viš höfum lögin meš okkur žvert ofan ķ margķtrekašar lygar samfóa og ESB. Viš eigum žvķ ekki aš vera neitt hrędd viš, aš lįta mįl fara alla leiš ķ gegnum dómstólaferli ž.s. er ķ boši.



Kv.


Framkvęmdastjórn ESB telur aš rķki į EES svęšinu beri ekki įbyrgš į innstęšum ķ föllnum bönkum umfram greišslugetu innstęšutryggingasjóša.

Eins og fram hefur komiš ķ fréttum, žį hefur Framkvęmdastjórn Evrópusambandsins allt ķ einus sagt aš rķkin į EES svęšinu beri ekki įbyrgš į innistęšum ķ föllnum bönkum umfram greišslugetu - žetta kemur fram, "ķ svari framkvęmdastjórnarinnar viš fyrirspurn norska vefmišilsins ABC Nyheter." 

 

Allt ķ einu viršist Framkvęmdastjórnin oršin tvķsaga ķ mįlinu

Ž.s. žetta svar gengur žvert į įlit er stofnanir ESB sendur rķkisstjórn Geira og Sollu įriš 2008:

7. November 2008 - Legal opinion

 

Ég hvet alla til aš virkja hlekkinn og lesa žetta skjal.

  • Skošiš liš 5.
  • Skošiš liš 6.
  • Sérstaklega liš 7.

Eins og žiš sjįiš var žetta įlit mjög harkalegt ž.s. beinlķnis er sagt aš ef ekki er hęgt aš greiša žvķ peningar eru ekki til, žį žurfi ekki frekari vitnan viš aš Ķsland sé brotlegt.

Aš auki, er tekiš sérstaklega fram aš hvergi ķ viškomandi lögum ESB sé gerš undantekning vegna erfišra efnahagslegra ašstęšna.

 

Directive 94/19/EC - lög ESB um innistęšutryggingar

  • Whereas this Directive may not result in the Member States' or their competent authorities' being made liable in respect of depositors
  1. if they have ensured that one or more schemes guaranteeing deposits or credit institutions themselves
  2. and ensuring the compensation or protection of depositors
  3. under the conditions prescribed in this Directive
  4. have been introduced
  5. and officially recognized;

Samfó lišar hafa fariš mjög hart fram meš žęr skošanir er fram koma ķ įliti stofnana ESB aš vopni, og margķtrekaš sagt:

  • aš Ķsland vęri brotlegt,
  • Ķsland ętti ekki kost į öšru en aš semja, svo hręšilegum afleišingum yrši foršaš,
  • aš vegna žess aš Ķsland vęri svo brotlegt, žį yrši okkur śthżst śr samfélagi žjóša,
  • nema og ašeins nema, aš viš göngum sem allra fyrst frį skilvķslegum greišslum skv. vilja stofnana ESB og Breta og Hollendinga.

Framkoma Samfóa og annarra ESB sinna, hefur hreint śt sagt veriš ömurleg!

Žeirra skömm er og veršur alltaf mikil!

 

En įfram meš fréttina:

Bera ekki įbyrgš į innstęšum

"Er framkvęmdastjórnin žar į öndveršum meiši viš Eftirlitsstofnun EFTA  (ESA) sem telur aš slķk įbyrgš gildi."

  • En Eftirlitsstofnun EFTA heldur žvķ fram, aš Ķsland beri lagalega įbyrgš į greišslum innistęšutrygginga, ef fjįrmagn skortir til žess ķ TIF.
  • Žaš įlit var ķ samręmi viš fyrra įlir stofnana ESB. 
  • En allt ķ einu viršist žaš breytt!

ESB og EFTA ósamhljóša um įbyrgš į föllnum bönkum – utan Icesave

"Norska vefsķšan ABCNyheder greinir frį žvķ aš ķ svari Framkvęmdastjórn Evrópusambandsins (ESB) viš fyrirspurn fjölmišilsins komi fram aš rķki į EES-svęšinu beri ekki įbyrgš į innstęšum ķ föllnum bönkum umfram greišslugetu innstęšutryggingasjóša."

 

Bera ekki įbyrgš į innstęšum 

"Ķ tilviki Ķslands er framkvęmdastjórnin žó į sömu skošun og ESA og telur aš ķslenska rķkinu beri aš greiša innstęšur į Icesave reikningum ķ Hollandi og Bretlandi. Tvęr įstęšur séu fyrir žvķ."

  • "Annars vegar hafi śtfęrslan į ķslenska innstęšutryggingasjóšnum ekki uppfyllt skilyrši tilskipunarinnar um innstęšutryggingar."
  • "Hins vegar verši aš horfa til žess aš ķslenskir innstęšueigendur fengu sķnar innstęšur tryggšar aš fullu ólķkt hollenskum og breskum innstęšueigendum. Žaš hafi brotiš gegn jafnręšisreglunni."

Haršari tónn ķ Icesave deilunni

Michels Barniers: Barnier situr ķ framkvęmdastjórn Evrópusambandsins og hefur yfirumsjón meš innri markaši žess:

*"Barnier segir aš framkvęmdastjórn Evrópusambandsins sé sammįla lagalegri greiningu ESA um aš Ķslendingar eigi aš borga Icesave."
*"Bęši hafi löggjöf um innstęšutryggingasjóš veriš vitlaust innleidd žannig aš sjóšurinn hafi ekki veriš ķ samręmi viš stęrš bankakerfisins og įhęttuna."
*"Auk žess hafi neyšarlögin mismunaš innstęšueigendum."
*"Žórólfur Matthķasson, hagfręšiprófessor viš Hįskóla Ķslands, segir aš meš žessi kveši viš haršari tón ķ deilunni."
 

Eins og fram kemur hjį talsmanni InDefense žį var aldrei gerš nein umkvörtun um tilhögun ķsl. innistęšutrygginga kerfisins af hįlfu stofnana ESB eša viškomandi stofnunum ķ Bretlandi eša Hollandi, nema rétt sķšustu mįnušina er Hollendingar og Bretar fóru aš hafa įhyggjur af fjįrskorti TIF.

Sķšan allt ķ einu, žegar mįl fóru ķlla, eftir į sem sagt, eru stofnanir ESB og ķmsir ašrir aš halda fram aš innleišing kerfisins hérlendis hafi veriš gölluš - žó megniš af tķmabilinu fyrir hrun hafi engin umkvörtun borist um žaš į hvern hįtt innistęšutilskipun ESB hafi veriš innleidd hér - annars vegar - og - hins vegar - aš žegar įhyggjur fóru aš berast lokaįriš fyrir hrun var žaš śt af augljósum fjįrskorti TIF en ekki vegna hinnar lagalegu hlišar mįlsins.

  • Įsökunin žess efnis aš kerfiš hafi veriš vitlaust innleitt - er ķ besta lagi vafasöm. En hśn viršist byggja į žeirri forsendu aš augljóslega hafi ekki nęgt fjįrmagn veriš til stašar.
  • En, žaš sama įtti viš innistęšutryggingar allra annarra žjóša innan EES og ESB aš fjįrmagn er ekki til stašar, nema til aš borga hlutfall heildarmagns innistęšna ķ bankakerfinu.
  • Žannig aš skv. ofangreindri forsendu, mį halda žvķ fram aš öll innistęšutryggingakerfi Evrópu hafi veriš ólögleg. 
  • Svo žetta veršur aš skošast sem fįrįnleg įsökun - og ég kvķši ekki fyrir žvķ, aš žurfa aš verja Ķsland fyrir dómi ef žetta er ašalmótbįran!

 

Hvaš mķna žekkingu varšar į reglum og lögum ESB, žį er einna helst frį lagalegu sjónarmiši veikleiki til stašar ķ žvķ,

  • aš rķkisstjórn Geira og Sollu įkvaš aš tryggja allar innistęšur hérlendis. 
  • ég hef lengi veriš žeirrar skošunar aš sś ašgerš hafi veriš mistök.
  • Ég myndi helst vilja, aš sś ašgerš vęri einfaldlega dregin til baka, ž.e. innistęšutryggingar takmarkašar viš žį upphęš er gilti innan ESB fyrir hrun hér ž.e. 20ž. Evrur.
Ef žaš vęri gert, get ég ekki séš aš til stašar sé nokkur hinn minnsti lagalegur vinkill til aš hanka okku įr!

 

Furšar sig į tvķskinnungi ķ svari ESB um įbyrgš į Icesave innistęšunum

Jóhannes Ž. Skślason, talsmašur Indefence samtakanna: „Mér finnst žetta nś heldur seint ķ rassinn gripiš hjį framkvęmdastjórninni. Žeir eru bśnir aš hafa u.ž.b. tķu įr, (…) til žess aš gera athugasemdir viš innleišingu ķslenska kerfisins. Žaš hefur ekki veriš gert og žó var žaš tilkynnt į réttan hįtt į sķnum tķma. Auk žess get ég ekki séš į hvaša hįtt žaš er frįbrugšiš kerfum eins og t.d. ķ Noregi.“

„Žaš kemur fram aš almennt séš sé žetta ekki į įbyrgš skattgreišenda en ķ ķslenska tilfellinu sé žaš žannig. Hins vegar verš ég aš spyrja mig aš žvķ hvaša innistęšukerfi ķ Evrópu hefši getaš stašiš af sér slķkt bankahrun eins og varš į Ķslandi. Ķ skżrslunni įriš 2006 kemur fram aš stęrsti innistęšutryggingarsjóšur ķ Evrópusambandinu var ašeins meš 3 % af heildarinnistęšum. Žannig aš ég spyr mig hvort žetta įlit eftirlitsstofnunar EFTA og nś framkvęmdarstjórnar Evrópu sé aš žaš séu rķkisįbyrgšir į öllum innistęšum ķ Evrópusambandsrķkjunum.“

Ég tek 100% undir sjónarmiš Jóhannesar.

Hef ekker frekar viš mįliš aš bęta.

 

Nišurstaša

Óvęnt stefnubreyting Framkvęmdastjórnar ESB um hvernig ber aš tślka reglur um innistęšutryggingar, vekja athygli.

Žetta getur ekki annaš en styrkt okkar stöšu.

Okkar staša er sterk, žvert į ž.s. margķtrekaš hefur veriš haldiš fram.

Sjį greinar er taka undir okkar sjónarmiš:

Iceland needs international debt management

No more Iceland brinkmanship

How the Icelandic saga should end

Iceland should stand up to shameful bullying

Do not put Iceland in a debtors’ prison

 

Kv.


Žį er višręšuferliš viš ESB formlega hafiš! ESB sinnar kętast sjį drauminn innan sjóndeildar. Andstęšingar, fyllast óhug!

Žį er višręšuferliš viš ESB formlega hafiš. Žaš er žó greinilegt aš skortur hérlendis į stušningi viš ašild, hefur vakiš athygli:

 

Brussels worried about falling support for EU in Iceland

"The European Union formally launched negotiations with Iceland on Tuesday over the north Atlantic island's accession to the bloc even as negative opinion towards the EU mounts, a development that has not gone unnoticed in Brussels and other national capitals."

Enlargement commissioner Stefan Fuele - ""I'm concerned by the current lack of broad public support for European Union membership in Iceland," - ""This shows that there's a need for more objective information about the EU and its policies," he added." - ""The decision (to join the EU) should be based on facts and figures and not on myth and fears. This is a job first and mostly for the Icelandic government," he said, adding that Brussels would support the effort with "factual information on the European Union.""

Foreign minister of France Pierre Lallouche - ""We are in favor, of course, but I don't have the impression based on the polls that the Icelanders are that much in favor," he said. "That's obviously the whole problem. We aren't going to force them.""

Belgian Foreign Minister Steven Vanackere, whose country currently holds the rotating EU'presidency -  " Asked about a recent opinion poll according to which 60% of Icelanders said they were against EU membership, Vanackere said the Union was aware of such communication problems, as he called them."- "We must take opinions into consideration, but we must also have the courage to communicate the interest for the population both on the European and Icelandic side to proceed,"

 

  • ESB sinnar eru bjartsżnir samt sem įšur um aš Ķslendingar skipti um skošun fljótt, žegar žeir komast aš žvķ hve glęsilega hefur veriš samiš viš ESB um ašild :)
  • Sjįum til, viš munum eftir Icesave samnings klśšrinu.
  • Aš auki, getur reynst erfitt aš losa Icesave stķfluna meš žeim hętti sem žjóšin getur sętt sig viš, en klįrt er aš įn lausnar žess mįls munu Bretar og Hollendingar, ekki hleipa Ķslandi inn.
  • Erfitt aš sjį hvernig žeir geta sętt sig viš nokkurt annaš en fullar greišslur skv. žeirra kröfum.
  • Į sama tķma, veršur mjög - mjög erfitt, aš selja žaš til žjóšarinnar aš hśn eigi aš vera sįtt viš slķka śtkomu. 
  • Skipun um aš hętta hvalveišum veršur lķka sįr punktur.
  • Aš auki getur oršiš erfitt aš selja nišurstöšuna til žjóšarinnar žegarķ ljós mun koma aš engin leiš er aš fį varanlegar undanžįgur fyrir okkar fiskimiš.

 

'Historic day' as Iceland starts EU membership talks begin!

Belgian Foreign Minister Steven Vanackere - "There are some issues to be settled and we will of course encourage Iceland to take them into account," - ""Think of the environment, think of whale hunting, think of the financial sector, the discussion on Icesave," - ""The chapter of the obligations on the financial level will have to be dealt with. If you ask me how crucial it is, then when everything else is settled and one thing isn't settled, this last thing becomes crucial. If we can settle it earlier, it's less crucial,"" -""exactly the same kind of scrutiny and seriousness as any other candidate," said Vanackere. The process is expected to take at least 12 to 18 months, as the northern nation brings its laws in line with EU standards."

Žetta er įhugavert vištal viš Vanackere. Hann tekur mjög skżrt fram svo ekki veršur um villst, aš Ķsland fęr enga flżti mešferš - aš stofnanir ESB munu taka žann tķma ķ mįliš sem žęr žurfa og aš öll vandamįl žuri aš leysa įšur en hęgt er aš klįra mįliš meš endanlegum samningi.

 

Sķšan tók sló stękkunarstjórinn mjög įkvešiš į hugmyndir um varanlegar undanžįgur fyrir ķsl. fiskimiš:

  • "Mr Skarphedinson on Tuesday proposed that his country's fishing waters be offered a special status within the EU, a "specific management area," which only domestic fishermen could access."
  • "Mr Fuele, for his part, while noting that the EU could not offer any "permanent" such status, the possibility of one for a limited period could be on the table."

Žarna talar Fule skżrt og skorinort ž.e. aš draumar ESB sinna žess efnis, aš Ķsland fįi einhvern sérsamning um fiskveišar ž.e. eitthvaš annaš en ž.s. venja er hjį ESB sem er tķmabundin ašlögun, séu draumórar einir.

Žaš viršist alveg sama hve oft embęttismenn ESB reka žęr hugmyndir aftur ķ kokiš į žeim, - alltaf komst žeir fram meš žęr į nż.

Annaš af tvennu - eru okkar samningamenn draumóramenn, eša, aš žeir vita betur og eru einungis aš rugla ķ umręšunni hérlendis.

 

  • Mr. Fule said that the commission, the EU's executive, would begin a detailed screening of Iceland's laws in November,
  • and hopes to finish the process and identify where changes are needed by next summer.
  • ""This does not mean that it is going to be an easy ride. Issues are there, like fisheries, agriculture and food safety,""
  • Individual chapters can be opened for negotiations between the EU member states and Iceland after the screening procedure is complete.
  • EU legislation covers 35 different areas, known as chapters, ranging from the justice and home affairs to environment, energy, social and transport policy.

Žetta sżnir hve fįrįnlegar hugmyndir žęr eru aš klįra samningavišręšur į nęsta įri. En, skv. žvķ sem žarna kemur fram, verša einstakir kaflar ekki opnašir fyrr en um mitt nęsta įr.

Žį fyrst er hęgt aš hefja formlegar višręšur um lausn višfangsefna eins og t.d. hvernig į aš leysa mįlefni ķ tengslum viš fiskveišar hér viš land.

Žaš vęri bjartsżnt aš tala um aš klįra višręšur įriš žar į eftir ž.e. 2013.

 

  • EU membership and adopting the Euro, previously political suicide, has been promoted mainly by PM Sigurdardottir's centrist Social Democrats as a remedy to the collapse, but with the weak krona providing Iceland with its first trade surplus since 2002, the case for adopting the Euro has weakened.
  • While the government favors EU entry, public opposition rose to 60 percent in June from 54 percent in November, according to a Capacent Gallup poll published July 1 by Iceland'''s RUV state broadcaster.
  • As a condition for joining, Iceland will come under pressure to compensate Britain and the Netherlands for losses of as much as $5.1 billion suffered by their investors in the 2008 collapse of Landsbanki Islands hf, which offered high-yielding Icesave Internet accounts.

Ž.e. klįrt aš žegar fer aš reyna į viškvęm deiluatriši tengd Icesave - fiskveišum og hvalveišum; žį munu deilur hérlendis um višręšurnar, stefnu žeirra og tilgang; magnast.

Žaš veršur forvitnilegt aš sjį, ef og žegar kemur fram į mitt nęsta įr og Icesave deilan er ef til vill enn föst nokkurn veginn ž.s. hśn er nś; žį hvort rķkisstj. reynir enn į nż aš žröngva lausn Icesave skv. vilja Hollendinga og Breta į žjóšina.

Sķšan, óhjįkvęmilega mun koma ķ ljós aš engin leiš er til aš fį sérsamning um fiskveišar ž.s. fiskveišilögsagan vęri meš einhverjum hętti rekin sem sérsvęši algerlega utan viš hefšbundna sameiginlega fiskveišistefnu ESB; og žį veršur forvitnilegt aš sjį hvaša stefnu umręšan tekur.

Aš auki, veršur einnig forvitnilegt aš sjį, žegar ķ ljós kemur aš engin von veršur um aš fį undanžįgu fyrir hvalveišar, žį hvaš gerist žegar rķkisstj. eša nįnar tiltekiš Samfylkin leitast viš aš žröngva ķ gegn stefnubreytingu ž.s. Ķsland fellur frį hvalveišum - endanlega, hęttir aš hafa fyrirvara žar um innan Alžjóša Hvalveiširįšsins.

 

Nišurstaša

Deilurnar um hugsanlega ašild Ķslands eru rétt aš hefjast. Žęr lķklega munu halda įfram aš magnast allt žetta įr og einnig allt hiš nęsta.

Žetta kemur sķšan ofan ķ ašrar deilur um óskilda žętti tengda efnahagshruninu og kreppunni.

Lķklega mun Samfylkingin a.m.k. svara kalli stękkunarstjóra ESB og magna upp sinn įróšur fyrir ašild Ķslands.

En ólķklegt er aš žaš muni hafa mikil įhrif - mun meiri įhrif munu deilur um Icesave hafa, og sterk tilfinning žjóšarinnar og žaš ekki aš įstęšulausu, aš ESB standi gegn okkur ķ mįlinu.

Mķn tilfinning er enn, aš minni lķkindi fremur en meiri séu til aš ferliš muni skila į endanum ašild Ķslands.

 

Kv.


Skošum stöšu Ķrlands skv. Jślķ skżrslu AGS - en, kreppan į Ķrlandi er aš mjög mörgu leiti spegilmynd ķslensku kreppunnar. En, Ķrland er ašili aš ESB og hefur Evru!

Hver er bošskapur AGS til Ķrlands. Skošum žaš nįnar.

Hér er umfjöllun mķn til samanburšar um 3. įfangaskżrslu AGS:

Óhįš greining į 3. įfanga skżrslu AGS, um Ķsland og įsamt gagnrżni minni į spį AGS um lķklega framvindu, ķsl. efnahagsmįla!

Ķrland viršist vera ķ nokkuš sérstakri stöšu, en žegar Ķrland gekk ķ Evrópusambandiš, var Ķrland meš fįtękustu löndum Evrópu, og ķrsk stj.v. höfšušu til alžjóšlegra fyrirtękja um aš nżta sér ódżrt ķrskt vinnuafl og ašgang aš mörkušum Evrópu. Į sama tķma, fékk Ķrland tķmabundiš aš setja upp žróunarsvęši ž.s. fyrirtęki fengu hagstęšari kjör m.a. annars tengd skattlagningu.

Afleišingin er, aš į Ķrlandi eru starfandi umtalsveršur fjöldi verksmišja ķ eigu erlendra aušhringja.

Žetta er įhugavert einnig fyrir okkar samhengi sbr. hugmyndir um aš redda hagvexti, tekjuaukningu rķkisins, meš fjölgun įlvera ķ eigu erlendra aušhringja.

En, en gróši ķrska žjóšarbśsins er ekki eins mikill og ętla mętti af aukningu śtflutnings er įtti sér staš. En, viršisaukinn af starfseminni hefur ekki reynst vera mjög mikill per śtflutt tonn.

Kreppan į Ķrlandi er aš afloknu löngu hagvaxtar tķmabili, sem endaši eins og hérlendis ķ įstandi bóluhagkerfis - ž.s. grķšarleg aukning var eins og hérlendis ķ umsvifum bankakerfis landsmanna og einnig, varš grķšarleg aukning ķ byggingaframkvęmdum. Sjį skżringarmyndir bls. 9.

Ķ dag sytur Ķrland eftir meš sįrt enniš, meš 17% atvinnuleysi į mešan Ķsland er meš 8,7% atvinnuleysi um žessar mundir - skuldir rķkisins upp į lišlega 120% sem er svipaš og skuldir ķsl. rķkisins skv. AGS - 14% halla af rķkinu sem ępir į frekari nišurskurš śtgjalda į mešan halli ķsl. rķkisins er įętlašur cirka 10% (sį halli mun reynast meiri ef ekki tekst aš koma neinum stórframkvęmdum af staš auk žess aš žį mun atvinnuleysi einnig fara ķ aukana į nż) - slęma skuldastöšu heimila og fyrirtękja, sem fer enn versnandi. Sś skuldastaša mį vera aš sé ķviš verri į Ķslandi. Į sama tķma eru hagvaxtarhorfur slakar - ķviš slakari en į Ķslandi skv. mati AGS (mér finnst žó mat AGS į hagvaxtarhorfum hér ķviš ķ bjartsżna kantinum į mešan vaxtastig er svo hįtt sem ž.e. og skuldastaša heimilar og fyrirtękja enn hrķšversnandi).

Staša Ķrlands er raunverulega um ótrślega margt lķk stöšu Ķslands.

 

Žęttir sem minnka getu til hagvaxtar į Ķrlandi:

"...the unwinding of home-grown imbalances from the boom years—arising from rapid credit growth, inflated property prices, and high wage and price levels—will create deflationary tendencies that act as a drag on growth." - bls. 3.

  • Ž.s. žeir eru aš vķsa til, er aš verš allra žįtta hafi žanist um of śt, ž.e.: hśsnęšisverš, almennt veršlag og laun
  • Nśna žegar bóluhagkerfiš sé lišiš hjį, eigi hagkerfiš samt enn inni umtalsverša lękkun žessara žįtta, ž.e. hśsnęšisveršs, almenns veršlags og launa, įšur en jafnvęgi sé nįš.
"The recent decline in unit labor costs from their high levels will need to be sustained to close the competitiveness gap and make a material difference to growth prospects." Bls. 11.
"The annual pace of price decline was 2½ percent in April," - "Staff projects that Irish prices will continue to fall in the next two years." bls. 13 - 14.
"In the boom years, Irish prices were rising more rapidly than average eurozone prices. This implied that real interest rates were especially low—and supported the boom." bls. 14.-

Mįliš er, aš žrįtt fyrir aš vera meš Evru varš veršbólga hęrri į Ķrlandi en mešaltal Evru landa, ž.s. į Ķrlandi var meiri žensla en aš mešaltali į Evrusvęšinu. Ž.s. vaxtastig er sama allst stašar į Evrusvęšinu, voru raunvextir žvķ į Ķrlandi lęgri en aš mešaltali, sem jók žį tilfinningu fólks aš žęttir veršlagšir ķ Evrum kostušu lķtiš.

Įhrifin voru sem sagt aš magna upp neyslu og almennt kaupęši, sem sķšan skilaši sér ķ enn frekari aukningu eftirspurnar, hękkun hśsnęšis, almenns veršlags og launa. En, ķ įstandi ženslu žį magnar lįgt vaxtastig žensluna. Ķ reynd hafi lįgir vextir Evrusvęšisins veriš mešverkandi žįttur ķ žvķ aš bśa til bóluhagkerfi į Ķrlandi.

Į žessu tķmabili var gengi Evrunnar hįtt, og hafši fariš hękkandi allan sķšastlišinn įratug - ég les žaš śr žessu, aš hįgengi Evrunnar hafi haft svipuš įhrif į Ķslandi og hįgengi krónunnar hafši; ž.e. aš vera mešverkandi žįttur ķ aš magna upp bóluhagkerfiš er sķšan sprakk.

Tķmabil veršhjöšnunar, mun sķšan ķ stašinn hękka raunvexti į Ķrlandi ž.s. neikvęšur veršspķrall plśsast viš vaxtastig ķ staš žess aš dragast frį, viš reikning raunvaxta. Žetta magnar samdrįttarįhrif.

"The debt of households and businesses, fueled by the low real interest rates before
the crisis and with unchanged nominal values, has now to be repaid in an environment of
falling prices, higher real interest rates, and low GDP growth rates." Bls. 15.

Lękkanir - hśsnęšisveršs, almenns veršlags og launa; munu vega upp į móti tekjuaukningu frį aukningu śtflutnings, og heildarnišurstaša verši mjög hęgur bati nęstu įrin ž.s. aš mati AGS hinar naušsynlegu lękkanir lękki tķmabundiš getu hagkerfisins til hagvaxtar.

"As banks emerge from the worst phase of the crisis, they remain weak. While capital ratios of the eurozone banks have risen since the crisis, they have declined for the large Irish banks."  - "Liquidity pressures remain serious. The authorities estimate that over €70 billion (44 percent of GDP) of banks’ obligations will mature by September this year." Bls. 16.- "...as authorities recognize, deleveraging to reduce the loan-to-deposit ratio and banks’ risk aversion will likely constrain lending and the pace of economic recovery, at least in 2010–11." bls. 18.

Bankakerfiš viršist greinilega enn vera ķ alvarlegum vandręšum žrįtt fyrir mikla ašstoš ķrska rķkisins viš bankana, fram aš žessu. Vandręši žess, er eins og į Ķslandi sjįlfstęš bremsa į getu til hagvaxtar.

"With increasing arrears and reschedulings, the Financial Regulator has cautioned that
homeowner distress may be the “biggest legacy” of the crisis."  - "IMF staff proposed that, with persisting unemployment, additional support measures may be needed for a narrowly-targeted group of vulnerable homeowners to limit the economic and social fallout of the crisis." Bls. 20.

Einnig į Ķslandi eru vaxandi vanskil og skuldavandi heimila sennilega alvarlegasti einstaki žjóšfélagsvandinn, sem afleišing kreppunnar. Į Ķrlandi eins og į Ķslandi, viršist vera umdeilt aš hvaša marki į aš ašstoša heimili ķ vandręšum.

Sem sagt, ein helsta afleišing kreppunnar į Ķrlandi, viršist vera mjög umtalsveršur skuldavandi heimila og fyrirtękja, vegna skulda sem uršu til til į bóluhagkerfis įrunum, sem sķšan hafa oršiš óbęrilegar eftir hrun, žegar tekjur lękkušu og fara enn lękkandi, žį séu margar fjölskyldur og fyrirtęki fyrirsjįanlega ķ vandręšum.

Žessi skuldastaša er bremsa į eftirspurn og fjįrfestingu, dregur žannig śr möguleikum til sjįlfsprottins hagvaxtar į Ķrlandi.

  • Ofan į žetta allt, kemur svo atvinnuleysi sem AGS metur sem cirka 17% (en rķkisstj. Ķrlands metur žaš 13,5%). Hér į Ķslandi er atvinnuleysi um žessar mundir 8,7%.
  • Aš auki "Emigration has eased labor market pressures somewhat."
"The consolidation plan, outlined in the December 2009 Stability Programme Update, aims to reduce the deficit to below 3 percent of GDP by 2014...Starting from a higher projected deficit in 2010 and based on less optimistic macroeconomic projections, staff estimates that the adjustment need over 2011–14 would be 6½% of GDP. - instead of being "4½% of GDP" bls. 24.
  • Eins og į Ķslandi, er grķšarlegur halli į rķkisśtgjöldum um 14% (sjį bls. 22) į Ķrlandi, sem skapar žörf fyrir nišurskurš śtgjalda, svo skuldir rķkisins sigli rķkinu ekki ķ greišslužrot. AGS varar aš auki viš, aš sennilega verši hagvöxtur ķviš lakari nęstu įrin en ķrsk stj.v. vilja reikna meš, žannig aš rķkishalli verši meiri og žvķ nišurskuršaržörf ķviš meiri. (sjį bls. 23 - 24)
"By staff’s estimates, the potential growth rate will rise gradually (from current rate of about 1%) to about 2½ percent by 2015 as the internal imbalances—arising from rapid credit growth, overvalued property prices, and high price and wage levels—are corrected." bls. 8.

Hęgur hagvöxtur žķšir aš stórfellt atvinnuleysi er komiš til meš aš vera ķ mörg įr. Žannig, aš fyrirsjįanlegt, aš žróun ķ įtt aš brottflutningi fólks muni halda įfram og styrkjast fremur en hitt.

Žaš sama mun gerast į Ķslandi, ef ekki teks aš koma af staš hér į landi einhverjum verulegum hagvexti.

"Going forward, staff projects government debt to increase steadily until 2014, but to stabilize below 100 percent." - "On the basis of Eurostat’s preliminary advice, debt issued by NAMA’s privately-owned Special Purpose Vehicle does not affect the general government debt, although it would represent a contingent liability of more than 25 percent of GDP in 2010." Samanlagt tęp 125% meš öšrum oršum.

Eins og į Ķslandi skuldar ķrska rķkiš mjög mikiš vegna kostnašar sem skapašist žegar ķrska rķkiš varši grķšarlegum upphęšum til aš endurfjįrmagna banka žannig aš žeir fęru ekki į hlišina. Ef skuldir sérstakrar stofnunar sem yfirtók mikiš af lélegum skuldum til aš hjįlpa bönkunum, og er hefur rķkisįbyrgš - žį eru skuldir ķrska rķkisins nįlęgt 125% įętlašar. Žetta er svipaš og į Ķslandi en skv. AGS eru skuldir ķsl. rķkisins sem hlutfall af landsframleišslu įętlašar cirka 120%. En, hvort tveggja ķ tilviki Ķrlands og Ķslands, geta skuldir aukist mjög hęglega ž.s. stašan er viškvęm.

Eins og sést af žessu er staša Ķrlands um margt lķk stöšu Ķslands - um sumt verri sbr. aš geta Ķrlands til hagvaxtar er metin minni og atvinnuleysi meira.

 

Fleiri žęttir sem minnka getu til hagvaxtar į Ķrlandi: Bls. 10

Eins og ég skil žetta, žį er AGS beinlķnis aš segja, aš sś stašreynd aš alžjóšlegir aušhringir rįši yfir miklum hluta ķrsks atvinnulķfs, sé eitt atrišiš enn sem lękki getu Ķrlands til hagvaxtar.

Įhugavert aš ķhuga žessa afstöšu ķ ljósi įhuga stjórnvalda hér į landi, aš byggja efnahagslega endurreisn į byggingu nżrra risaįlvera hérlendis. Žetta viršist reyndar vera eina hagvaxtar stefna nśverandi stjórnvalda.

  • "Multinationals, particularly from the United States, substantially raised their presence in
    Ireland in the late 1990s, linking Ireland to global supply networks of electronics and
    chemical products."
  • "This engagement in global supply chains was aided by wage moderation in the 1990s and by an educated labor force."
  • "Ireland’s export-to-GDP ratio rose."
  • "But, given the heavy import content of the exports, so did the import-to-GDP ratio."
  • "U.S. multinationals use Ireland as a base for exports to European markets, and about two-thirds of Irish exports are destined for Europe." Bls. 3.

Hvaša vanda veldur žetta?:

  1. "exports will lead the recovery - er stefnumörkunin.
  2. "But spillovers to the domestic economy will be limited" Bls. 3.
  3. because of exports’ heavy reliance on imports,- ("An increase in Ireland’s exports, being highly correlated with an increase in imports, generates a much smaller increase in domestic value-added. (bls. 12)")
  4. their tendency to employ capital-intensive processes, (sbr. įlver + fįir starfsm. per verksmišju) ("Irish exporting activity has traditionally been relatively capital intensive, becoming more so with the downscaling of lower-skilled electronic assembly." bls. 13. )
  5. and the sizeable repatriation of profits generated by multinational exporters." - "Moreover, foreigners have large claims on the value-added generated in the export activity, as demonstrated by high correlation between the change in net trade and the change in income outflow on account of direct investment" bls. 13.
  • Žetta er įhugavert, hafandi ķ huga įhuga hérlendis til aš hér sé fjölgaš įlverum. 
  • En, įlver hafa sömu galla og efnaverksmišjurnar į Ķrlandi ž.e. aš viršisaukinn hérlendis er takmarkašur, ž.s. į móti śtflutningi kemur innflutningur hrįefnis ž.e. sśrįls ķ okkar tilviki. Viršisaukinn liggur fyrst og fremst ķ kostnašinum viš rafgreininguna ž.s. rafmagnsverš spilar mikla rullu. Starfsmenn eru tiltölulega fįir en starfsemin er samt "capital intensive" ž.e. fjįrfrek, en eins og į Ķrlandi er žetta ekki eiginleg "manufacturing" ž.e. ekki veriš aš bśa til e-h hluti śr efnunum, heldur fer verkiš sjįlf fram ķ bśnašinum sem er aš mestu sjįlfvirkur.
  • Sķšan į móti aš auki, ž.s. įlverin eru hlutar alžjóšlegra fyrirtękja, eins og efnaverksmišjurnar į Ķrlandi, žį fęr móšurfyrirtękiš alltaf į hverju įri greiddan arš, sem kemur žį einnig į móti tekjumyndun viš starfsemina.
  • Žannig, aš nettó aršur ef ekki mjög - mjög mikill per framleitt tonn.
  1. Žessi upptalning tekur žó ekki tillit til žjónustustarfsemi innan lands er tengist starfseminni meš beinum eša óbeinum hętti. Ķ slķkum žįttum liggur einhver aršur.
  2. Einnig hefur veriš bent į, aš virkjanir byggšar og greiddar af meš sölu raforku, séu sķšan ķ eigu landsmanna. Žannig hefur žaš veriš fram aš žessu, en nś viršist komiš erlent orkufyrirtęki hingaš, sem vill nįlgast žann hagnašarhluta - eša sinn skerf af žeim hluta.
  3. Į móti kemur umhverfisskaši - hiš minnsta aš einhverjum hluta óafturkręfur.
  4. Ž.e. meš öšrum oršum, mjög umdeilt hvort įlverin séu raunverulega žess virši aš setja žau upp - žó svo aš tķmabundiš geti rķkiš fleytt sér įfram meš tekjum er til koma, žegar veriš er aš reisa žau, og žannig a.m.k. frestaš žvķ aš fara ķ žrot; ķ von um aš sį frestur dugi til aš ašrir žęttir hagkerfisins hafi žį haft tķma til aš nį sér žannig aš į endanum fari žaš ekki ķ žrot. Alls óvķst er žó, aš žetta geti gengiš upp. Ž.e. getur veriš, aš žessi uppbygging fari fram, en rķkiš fari samt ķ žrot seinna. Eša, aš hśn fari einungis fram aš hluta, og aukning innkomu sé ekki nóg - sem er sś įtt er hlutir nś stefna ķ.

Ireland: 2010 Article IV Consultation—Staff Report

Summary of Balance of Payments - sjį bls. 29.

                                                   2010

Current account balance                 -0.4  (į Ķslandi einnig "-")

Balance of goods and services         32.5

Trade balance                                38.7

Exports of goods                            86.3

Imports of goods                          -47.6  (m.a. innflutningur hrįefna fyrir efnaverksmišjur)

Services balance                             -6.1

Credit                                            66.4

Debit                                            -72.5

Income balance                             -32.5 (inni ķ žessu aršgreišslur til eigenda erlendra fyrirt. starfandi)

Credit                                             57.7

Debit                                              90.1 

Current transfers (net)                     -0.5

Capital and financial account balance  0.4

 

Nišurstaša

Króna eša Evra: Sumir hafa haldiš žvķ fram, aš Ķrland sé betur statt en Ķsland, vegna žess aš bankakerfiš žar hrundi ekki.

Į hinn bóginn, er atvinnuleysi į Ķrlandi samt 2. falt meira. Almenningur eins og hér, er skuldum vafinn og fjölmargir fyrirsjįanlega ķ vandręšum. Sama į viš um fyrirtęki - einkum innlend sjįlfsprottin fyrirtęki.

Žó bankakerfiš hafi ekki hruniš, žį er ķrska rķkiš bśiš aš verja grķšarlegum upphęšum til aš styrkja stöšu ķrskra banka, margir bankar hafa veriš endurfjįrmagnašir fyrir grķšarlegar upphęšir. Enn, er śtlit fyrir aš bankar žar séu margir veikir, og žurfi frekari endurfjįrmögnun. Svo, ž.e. alls óvķst aš Ķrland hafi sloppiš betur frį sinni bankakreppu.

Eins og hérlendis er hallarekstur ķrska rķkisins mjög mjög mikill, og til stašar mikil nišurskuršaržörf svo aš greišslužroti ķrska rķkisins verši foršaš. Žegar hefur mikiš veriš skoriš nišur og sparaš - en skv. nżlegri skżrslu į Ķrlandi žarf mun meira til, svo aš halli ķrska rķkisins fari nišur ķ sjįlfbęrar stęršir.

Sjį frétt:

For a glimpse of what awaits Britain, Europe, and America as budget deficits spiral to war-time levels, look at what is happening to the Irish welfare state.

  • Viš skulum ekki fagna neitt hér, žvķ hér žarf einnig mjög mikinn nišurskurš fyrirsjįanlega og fram aš žessu, hefur mun minna veriš gert, til aš lękka śtgjöld.
  • Ž.s. einna helst gerir okkar stöšu skįrri, er betri staša til hagvaxtar.

Į hinn bóginn, eru vęntingar um hagvöxt upp į rśmlega 3% ekki raunhęfar aš mķnu mati, fyrr en skuldir almennings og fyrirtękja hafa veriš endursipulagšar til lękkunar. Og, auk žess veršur aš lękka vaxtastig mjög mikiš, nišur ķ 1% segi ég. 

  • En, lękkun krónunnar bętir hagvaxtagetu samanboriš viš Ķrland ž.s. sś lękkun kostnašar sem atvinnulķfiš žarf į aš halda ķ formi lękkunar veršlags og launa, er žį žegar bśin aš ganga fram - en į Ķrlandi mun hśn dreifast yfir e-h įrabil, į mešan aš veršhjöšnun mun rķkja; sś veršhjöšnun virkar žį į mešan sem bremsa į hagvaxtargetu žar til hśn er yfirstašin. Ķ stašinn, fór sś veršhjöšnun fram ķ einum rikk, meš stórri gengisfellingu.
  1. Ašalbremsan hér fyrir utan vextina, er žį tregšan viš žaš aš lįta žaš verk ganga fram, ž.e. endurskipulagningu skulda almennings og fyrirtękja, meš nęgilegum krafti svo greišslubyrši allra žeirra ašila lękki umtalsvert. Žį sé leystur śr lęšingi hvort tveggja ķ senn, eftirspurn og fjįrfesting.
  2. Of hįtt vaxtastig er sķšan hin stóra bremsan, og hśn vķxlverkar viš hįar skuldir, magnar upp greišslubyrši. Vextir verša klįrlega aš fara nišur meš hraši.

 

Kv.


Žolpróf Evrópusambandsins, į bönkum ašildarrķkja - sannfęra ekki!

Langžrįšar nišurstöšur sameiginlegra žolprófa į bönkum starfandi innan Evrusvęšisins, viršast ekki vera aš sannfęra fjįrfesta um aš bankakerfi Evrópu standi styrkum fótum.

 

Žvert į móti viršist sem aš prófin hafi veriš gölluš: European bank stress tests

  • By testing only the banks’ trading books, the CEBS (European Banking Supervisors) failed to address the European banking sector’s Achilles heel – its exposure to sovereign debt. 
  • "The regulators assumed that no European sovereign would default, which is either brave or foolhardy in light of the eurozone debt crisis."
  • "The most extreme assumption was a 23.1 per cent haircut on Greek debt. If Athens defaults, it will cause more damage than that."
  • "The double-dip scenario – deviation of 3 percentage points below the European Union’s forecast – also seems modest."
  • "A handful of banks that were earlier seen as in danger of failing, such as Italy’s Banca Monte dei Paschi di Siena and Germany’s Deutsche Postbank, narrowly passed the test." Euro slips as test results digested
  • "But the real question is where the tests leave those banks that passed essentially on a technicality – those with tier one ratios of only a few basis points above 6 per cent." European bank stress tests
  • "All the big European banking names passed; the seven that did not were either already failed institutions or the weaker banks in Spain and Greece."

Meš öšrum oršum - fjįrfestar gagnrżna žolprófin fyrir skort į trśveršugleika - ž.e. aš žau séu ekki nęgilega ströng annars vega og hins vegar aš inn ķ žau vanti mikilvęgar breytur.

Ž.e. eins og aš prófin hafi veriš sett upp žannig, aš sem fęstir bankar myndu falla - ž.e. ekki einn einasti stór banki. Ég er ekki hissa į, aš fjįrfestum finnist žetta grunsamlegt.

 

Euro slips as test results digested

"Overall immediate market action was muted. The S&P 500 index swung to a small loss, 0.2 per cent, and US Treasury bond yields flattened out after seeing gains earlier. The euro neared session lows, down 0.6 per cent against the dollar at $1.2794, and 0.2 per cent lower to Y111.89 against the yen." - "US traders were not impressed by the results, as US-listed shares of European banks were mostly lower."

 

Engin risasveifa - fjįrfestar eru ekki aš fara į lķmingunum yfir žess - en, ef til vill er žaš vegna žess, aš ķmsar yfirlķsingar einstakra rķkisstjórna, um aš žeirra bankar yršu allir ķ lagi - "had already given the game away".

Nišurstöšurnar hafi ekki veriš óvęntar žannig aš fjįrfestar hafi žegar veriš bśnir aš reikna meš žeim.

 

Europe’s stress tests make a whimper not a bang

“Thus, while the stress tests, which are due to be completed later this month, are intended to reassure investors that banks’ problems are fully out in the open, they could have the opposite effect. If they identify capital deficiencies while being regarded by investors as biased and lax, they will heighten financial fears.”

 

Eftir helgi kemur betur ķ ljós hvernig markašir munu bregšast viš - žó fyrstu višbrögš séu ekki ofsafengin.

 

Nišurstaša

Žaš viršist vera aš tilraun yfirvalda mešlimarķkja Evrusvęšisins til aš róa fjįrfesta um stöšu bankastofnana sinna, meš gerš sameiginlegs žolprófs hafi ekki skilaš žeim įrangri er stefnt var aš.

 

Kv.


Angela Merkel, ętlar sér aš setja upp Berlķnarklśbb, ž.s. mešlimarķki ESB geti fengiš lękkun skulda, lengingu lįna - en gegn žvķ aš lįta sjįlfstęši til fjįrmįlastjórnunar tķmbundiš af hendi!

Rķkisstjórn žżskalands meš Angelu Merkel ķ fararbroddi, er įkvešin aš reikningurinn af kreppunni ķ Evrópusambandinu, skuli ekki falla į Žżskaland.

  • En eins og žjóšverjar sjį žetta, žį er orsök erfišleika S-Evrópu og nokkurra annarra mešlimarķkja ESB, órįšsķgja og léleg hagstjórn.
  • Žaš lķtur alveg framhjį žvķ, aš Žżskaland į aš sjįlfsögšu hluta af sökinni, en į umlišnum įratug hafši žaš verulegann višskiptaafgang og vaxandi įr frį įri viš žau sömu lönd, og į sama tķma lįnušu žżskir bankar grķšarlega upphęšir ķ neyslulįn til žegna žessara sömu landa.
  • Žaš mį žvķ segja, aš žessi lönd hafi haldiš uppi išnašarframleišslu, tekjum og einnig aš verulegi leiti atvinnustigi ķ Žżskalandi žau sömu įr, žannig aš Žżskaland óš ķ peningum mešan hin löndin söfnušu skuldum. Litiš į žetta meš žeim hętti, žį er įkvešin sanngyrni ķ žvķ aš skuldavandinn sé aš einhverju leiti aš minnsta kosti einnig geršur sameiginlegur, žannig aš Žżskaland taki žįtt ķ žvķ meš löndunum ķ vanda, aš vinna į vandanum.
  • Į hinn bóginn, hafa žjóšverjar ekki veriš neitt sérlega viljugir aš sjį mįliš meš žessum hętti, žvert į móti veriš sterk tilhneyging til dómhörku og einnig til žess aš neita sjį nokkra sök af sinni hįlfu.

Martin Wolf - hans svar viš spurningunni, "What went wrong in the Euro zone?"

"It was the bubbles, stupid: in retrospect, the creation of the eurozone allowed a once-in-a-generation party. Some countries had vast asset price bubbles; many had soaring relative wages. Meanwhile, Germany and the Netherlands generated huge current account surpluses. The union encouraged a flood of capital to the surging economies, on favourable terms. When private spending imploded, fiscal deficits exploded."

 

Martin Wolfum vandann sem ójafnvęgiš ķ višskiptum mešlima rķkja ESB skapar!

",,,as the European Central Bank tolerates weak demand in the eurozone as a whole and core countries, above all Germany, continue to run vast trade surpluses, it will be nigh on impossible for weaker members to escape from their insolvency traps. Theirs is not a problem that can be resolved by fiscal austerity alone. They need a huge improvement in external demand for their output."

  • Įbendingin er, aš įn stóraukinnar eftirspurnar eftir žeirra śtflutningi, sé engin śtleiš fyrir löndin śr krżsunni, ž.e. žau lönd er lent hafa ķ skuldakrżsu af völdum višvarandi og vaxandi višskiptahalla sķšastlišins įratugar - alveg sama hvaš žau skera nišur og minnka śtgjöld.
  • Evrópusambandiš žurfi į žvķ aš halda aš Žżskaland auki hlutfall innflutnings, ž.e. hiš minnsta aš jafnvęgi žurfi aš vera ķ višskiptum innan Evrusvęšisins milli helstu mešlimarķkja, žannig jafnvęgi sé ķ žvķ hvaš önnur mešlimarķki kaupa af Žżskalandi og hvaš Žżskaland kaupir af öršum rķkjum.
  • Žeir sem benda į aš eins og aš ķ Bandar. skipti ekki mįli hvort Kalifornķa hafi višskiptahalla viš Wyoming, žį er rétt aš benda į aš Bandar. alrķkisstjórnin hefur miklu mun meiri völd og miklu mun stęrri fjįrlög hlutfallslega heldur en stofnanir ESB, og alrķkisstjórnin hefur žvķ ķmsar bjargir og leišir til aš ašstoša fylki ķ vanda sem stofnanir ESB hafa a.m.k. fram aš žessu ekki haft. Alrķkisstjórnin er žvķ ķ mun betri ašstöšu, til aš gera rįšstafanir, aš auki er žaš mun įsęttanlegra ķ augum bandar. skattgreišenda aš ašstoša ašra bandar.m. heldur ž.e. ķ augum žżskra, breskra skattborgara aš ašstoša skattborgara t.d. ķ Grikklandi. Viš erum žvķ aš tala um epli og appelsķnur.

Martin Wolf - segir ennfremur! Europe needs German consumers

"Germany was able to offset extreme domestic demand weakness with robust external demand, from both inside and outside the eurozone. Indeed, as much as 70 per cent of the increase in Germany’s GDP between 1999 and 2007 was accounted for by the increase in its net exports. Germany needs to return the favour."

"So what is to be done? If the aim is to avoid disaster, the answer is temporary fiscal support for the struggling countries, robust aggregate demand in the eurozone as a whole and a substantial rebalancing of that demand, led by Germany." 

 

Hvaš vill Angela Merkel gera skv. Der Spiegel International?

Berlin Club as 'International Guarantor': Merkel's Rules for Bankruptcy

  • "Berlin Club would serve as the "international guarantor." The German government experts see this organization as an "apolitical and legally independent entity.""
  • "The Berlin Club would concentrate on government bonds and the associated derivative securities. The members of the club could be recruited from within the G-20 group of industrial and emerging nations. Another possibility would be to establish the club within the framework of the euro zone." 
  • "The International Monetary Fund (IMF) would be involved in the debt refinancing from the outset. The German experts see the IMF playing a key role. If representatives of the Washington-based organization determine that debt forgiveness and restructuring have failed, then the second phase of the procedure kicks in."
  • "It amounts to a complete refinancing. According to the concept, "this will require restrictions on sovereign discretionary powers." In other words, the government of the affected country would no longer be able to fully dispose of its own treasury."
  • "It would be replaced with "an individual or group of individuals familiar with the regional characteristics of the debtor nation," which would safeguard the financial interests of the bankrupt country. The Berlin Club would have the authority to appoint these individuals."
  • "If it is implemented, it will amount to an institutionalized disempowerment of a debtor nation's government by the IMF and the new Berlin Club, at least in its final stage. This prospect alone could have a disciplining effect on overspending governments."

Meš öšrum oršum, žį fįi Berlķnarklśbburinn rétt til aš setja yfir land ķ vandręšum, hóp ašila meš žekkingu į fjįrmįlalķfi og hagkerfi žess lands, er taka yfir fjįrmįlastjórn žess. 

Ég sé ekki alveg, aš mešlimarķki ESB muni vera til ķ aš, afhenda beinlķnis lyklana af sķnum fjįrmįlarįšuneytum til rķkisstjórnar Žżskalands, - žetta hljómar ķ mķnum augum, of nįlęgt nżlendu fyrirkomulagi "Imposation of a German imperium on Europe".

 

What is the flipside of the coin?

  • "Merkel intends...hopes to install a procedure under which a bankrupt country could be restructured in the future." ... "Her goal is to structure the plans as a further development of, rather than an alternative to the bailout package."
  • "In a situation in which a euro-zone country can no longer service its debts, the government experts propose a "tailored combination of maturity extension" - ž.e. lengingu lįna.
  • "and a suitable reduction of the face value or interest rate" of the bonds in question."- lękkun vaxta eša jafnvel aš einhverju leiti höfušstóls lįns į sama tķma.
  • "In other words, creditors receive less money than they are entitled to, and they have to wait longer for it, a process experts refer to as a "haircut.""
  • "The debtor country...Its financial burden declines, so that the government no longer has to incur new debts to pay off the old ones."
  • "...the creditors...In return for waiving their claims,...are guaranteed a residual value of the bond, which would be no more than half its face value. The benefit to them is that they do not have to write off the entire bond. The debtor nation must pay a guarantee fee, which means that it also carries a portion of the burden."

Žaš śt af fyrir sig er klassķsk ašferš viš endurskipulagningu skulda, aš lengja ķ lįnum - lękka vexti - jafnvel ķ tilvikum aš lękka höfušstól lįna.

Į sama tķma er einnig venjulegt, aš žegar slķk endurskipulagning fer fram, žurfi viškomandi lönd aš undirgangast einhver takmarkandi skilyrši.

Slķkir samningar eru alltaf erfišir og sįrsaukamiklir. Engin leiš er aš leysa śr slķkum mįlum, įn gagnkvęmra skuldbindinga og eftirlits einhvers 3. ašila. Parķsarklśbburinn hefur séš um nokkurn fjölda mįla ķ gegnum įrin. Žaš hefur lķka Ašžjóša Bankinn eša "Bank of International Settlements".

En, ž.s. viš erum aš tala um samhengi Evrópusambandsins:

  1. Žaš aš įstęšan fyrir vanda nokkurs fj. mešlimarķkja žess, er nįnar tiltekiš misręmiš ķ višskiptum rķkjanna į milli ekki sķst viš Žżskaland -
  2. Žaš aš ekkert bendir til žess, aš žjóšverjar hafi vilja til aš sjį bjįlkann ķ eigin augum -
  3. Žeir ętlist žess ķ staš til žess, aš hin löndin skeri og skeri nišur, en į sama tķma aš žau vęntanlega haldi įfram aš kaupa žżskar vörur -
  4. En, eina leišin fyrir žau lönd til aš losna śr sśpunni, er aš žeirra śtflutningur aukist į nż.
  5. Hęttan er sem sagt, aš ef žessi sannindi eru ekki höfš ķ heišri, žį fari af staš langvarandi og mjög djśpt samdrįttartķmabil ķ žeim löndum samhliša djśpum nišurskurši samfélagsžįtta undir stj. Berlķnarklśbbsins. Žaš aušvitaš bitnar einnig į Žżskalandi er missir žennan śtflutningsmarkaš aš verulegu leiti og aš auki aš svo djśpur samdrįttur veldur žvķ aš hįrskuršur eigenda lįnanna žarf aš vera meiri en ella, ef nokkur von į aš vera til žess aš einhverntķma sinna verši višsnśningur.

Martin Wolf - Europe needs German consumers

"What would happen if governments also slashed their spending? In an economy without monetary or exchange-rate offsets to austerity, any reduction in spending is likely to lead to at least an equivalent short-run reduction in output. An attempt to cut a fiscal deficit by 10 per cent of GDP, via cuts in spending, would require an actual reduction of 15 per cent of GDP, once one allows for falling fiscal revenue. GDP would also shrink 15 per cent. As Desmond Lachman of the American Enterprise Institute pointed out in FT.com’s Economists’ Forum, the decline could be even larger."

 

Nišurstaša

Sannarlega voru framkvęmd mistök ķ hagstjórn. Į myndinni fyrir nešan sést žróun kostnašarhękkana innan hinna ķmsu hagkerfa Evrópusambandsins.

Eins og sést, žį viršast kostnašarhękkanir hafa veriš meiri ķ öšrum löndum en Žżskalandi, žau lönd er lentu ķ verstu erfišleikunum, hafi veriš löndin er höfšu mestu innlendu kostnašarhękkanirnar.

Žessi mynd getur skżrt aš verulegu leiti af hverju śtflutningur žjóšvera óx til hinna landanna, į mešan žeirra śtflutningur dalaši, žannig aš įstand višskiptahalla hjį žeim skapašist mešan žjóšverjar höfšu vaxandi višskipta afgang viš žau - og gręddu į tį og fingri mešan žau söfnušu skuldum.

http://einarbb.blog.is/users/72/einarbb/img/eurozone_labor_costs.jpg

En, gróši žjóšverja var mikill - ž.e. atvinnustig var žar hęrra en ella - hagvöxtur meiri en ella - tekjur žżska rķkisins meiri en ella. Į sama tķma söfnušu hin löndin skuldum ekki sķst ķ žżskum bönkum er voru fullir af peningum, og bušu lįn śt um allt til aš koma žeim peningum er streymdu inn ķ lóg.

  • Vandinn er ķ einu orši sagt, sameiginlegur.
  • Hann žarf žvķ aš leysa sameiginlega.
  • Sannarlega var órįšsżgja og léleg hagstjórn vķša innan ESB į sķšasta įratug, en žjóšverjar einmitt stórgręddu į žeirri órįšsżgju.
Žetta er eins og Martin Wolf segir - "It was the bubbles, stupid:" ž.e. ekki bara ķ einstökum löndum, heldur hafi myndast bóla ķ heildarhagkerfi Evrusvęšisins.

  • Ef žjóšverjar reyna aš leysa śr vanda kreppunnar, meš žvķ aš refsa löndunum er žjóšverjar stórgręddu į ķ gegnum umlišinn įratug -
  • -Žį getur allt heila klabbiš, sem er Evrópusambandiš sprungiš ķ loft upp.
  • Žvert į móti veršur sś lausn er ofan į veršur, aš taka tillit til žarfarinnar fyrir hagvöxt og aukinn śtflutning. Žaš veršur ekki aušvelt višureignar innan sameiginlegs tollabandalags - innan sameiginlegrar mynntar.
  1. Fręšilega getur Žżskaland einfaldlega aukiš sinn innflutning. En, hegšun almennings er ekki aušvelt aš breyta meš hraši.
  2. Önnur fręšileg leiš, vęri aš heimila löndunum tķmabundiš, aš setja verndartolla gagnvart Žżskalandi. Žaš gengur reyndar gegn prinsippinu um tollabandalag og Rómar-sįttmįlanum. Öll ašildarrķki myndu žurfa aš samžykkja slķka tķmabundna undanžįgu. En, slķkt getur raunverulega dugaš, svo lengi sem žjóšverjar myndu samžykkja slķkt.

Śtskżring į hlutverkum Parsķarklśbbsins og Londonklśbbsins.

 

Kv.


Kreppan bśin - segir Vilhjįlmur Egilsson! En, er žetta virkilega, bę - bę kreppa?

Viš skulum ašeins anda rólega, segi ég. Žvķ ekki eru enn bśiš aš byrta heildręnar nišurstöšur fyrir hagžróun fyrra helmings žessa įrs. Skošum hvaš Hagstofa Ķslands sagši um 1. įrsfjóršung:

Fyrsti įrsfjóršungur 2010, Hagstofa Ķslands

  • Einkaneysla,   - 0,6%
  • Samneysla,     - 0,5%
  • Fjįrfesting,   - 15,6% (kemur į móti aukningu į sķšasta fjóršungi upp į 16,6%, nettó ef til vill
  •                                    fjįrfesting plśs 1)
  • Śtflutningur,   - 3,6%
  • Innflutningur, - 3,3%
  • Žjóšarśtgj., + 1,3%
  • Hagvöxtur,  + 0,6%

Įhuga vekur ennfremur aš įn "įrstķšabundinnar leišréttingar" vęri veriš aš tala um samdrįtt upp į 6,9% en ekki hagvöxt upp į 0,6%.

 

  • Vęntanlega tekur fólk eftir, aš allir žęttir dragast saman nema žjóšarśtgjöld og fjįrfesting - ž.e. ef mašur leggur saman fjįrfestingu 1. įrsfjóršungs viš fjįrfestingu įrsfjóršungsins į undan.
  • Žaš er aš sjįlfsögšu glešilegt aš kaupmįttur launa hafi hękkaš nś.

En žar spilar inn ķ, aš nokkur veršhjöšnun męldis ķ jśnķ sl. af völdum lękkana į bensķni, sem aš nokkru leiti hafa veriš teknar sķšan til baka ķ jślķ. Ef sķšan rķkisstjórnin fer eftir tillögum nżlegrar skżrslu AGS (sjį mķna umfjöllun um žį skżrslu: Óhįš umfjöllun um skżrslu AGS um ķsl. skattakerfiš og žęr tillögur AGS um skattbreytingar sem žar fram koma! ) um aš hękka skatta į eldsneyti og viršisauka skatt į matvęli o.flr. - žį aušvitaš er žetta fljótt aš ganga alveg til baka.

  • En rķkisstjórnin baš um žį skżrslu, žvķ hśn er aš ķhuga enn frekari skattaįlögur.

Kaupmįttur eykst ķ fyrsta sinn frį hruni

"Launavķsitala hękkaši um 2,2 prósent frį maķmįnuši, en rekja mį žetta afgerandi launaskriš til żmissa samningsbundinna launahękkana sem komu til framkvęmda 1. jśnķ sķšastlišinn, til dęmis hjį ASĶ, Samtaka starfsmanna fjįrmįlafyrirtękja og BSRB."

"Kaupmįttur ķ jśnķ sķšastlišnum var žvķ 0,3 prósentum meiri en ķ jśnķ į sķšasta įri, og 2,6 prósentum meiri en ķ maķmįnuši."

"Žannig mį rekja kaupmįttaraukninguna ķ jśnķ til launahękkana annarsvegar og veršhjöšnunar hinsvegar sem įtti sér staš frį fyrri mįnuši."

"Kaupmįttarvķsitalan stendur nś ķ rśmlega 106 og hįlfu stigi, og hefur žvķ rżrnaš um rśm ellefu prósent frį žvķ ķ įrsbyrjun 2008."

 

Takiš eftir, aš allt og sumt sem munar ķ fjölda atvinnulausra milli 2. įrsfjóršung 2009 og 2. įrsfjóršungs 2010 er 500 manns.

Sannarlega gott, aš 500 fęrri séu atvinnulausir - en, žetta er engin risasveifla. Žarf ekki nema, aš feršamanna verštķšin hafi veriš aš ganga vel. Einnig getur e-h munaš um, strandveišar sjįvarśtvegs rįšherra, žó umdeildar séu žį veita žęr aukna vinnu ķ sjįvarbyggšum vķša um land.

  • Ef trend fyrra įrsfjóršungs er svipaš aš öšru leiti - žį er śt-/innflutningur enn aš skreppa saman, sem og samneysla.

Vinnumarkašur į 2. įrsfjóršungi 2010

Atvinnuleysi 8,7%
Į öšrum įrsfjóršungi 2010 voru aš mešaltali 16.200 manns įn vinnu og ķ atvinnuleit eša 8,7% vinnuaflsins. Atvinnuleysi męldist 9,4% hjį körlum og 8% hjį konum. Frį öšrum įrsfjóršungi 2009 til annars įrsfjóršungs 2010 fękkaši atvinnulausum um 500 manns.

 

Nišurstaša

Ég held aš žaš sé fullsnemmt aš kvešja kreppuna aš sinni.

  • Enn eru skuldamįl mjög erfišur hemill į vöxt fyrirtękja - sbr. 40% lįna séu ķ vandręšum.
  • Sama į viš um heimili, ž.s. tugi žśsunda heimila eru į barmi örvęntingar. 
  • Žjóšfélagiš vantar enn umtalsvert upp į heildartekjur til aš standa undir nśverandi skuldbindingum, sbr. aš enn er nettó višskiptahalli viš śtlönd.
Heildartölur yfir efnahagslegar hreyfingar 2. įrsfjóršungs hafa ekki enn veriš byrtar.

 

Kv.


Óhįš umfjöllun um skżrslu AGS um ķsl. skattakerfiš og žęr tillögur AGS um skattbreytingar sem žar fram koma!

AGS viršist hafa veriš bešiš um, aš finna śt leišir til aš auka tekjur skatttekjur stjórnvalda, į sama tķma og leitast skuli aš finna leišir til aš auka sanngirni skattkerfisins.

  • Aušvitaš, er žaš umdeilanlegt, hvaš telst sanngjarnt.

En hugsunin viršist vera sś, aš finna leišir ķ gegnum skattkerfiš til aš auka jöfnuš.

  • Ž.e. sķšan einnig umdeilanlegt, hvort žaš sé hlutverk stjórnvalda yfirleitt aš stušla aš minnkun misskiptingar tekna ķ žjóšfélaginu - eša - aš hvaša marki.

Ekkert af žessu er sjįlfgefiš, heldur hįš lķfsskošunum viškomandi. Višhorfum um hvaš teljist rétt/rangt eša sanngjarnt/ósanngjarnt - meš öšrum oršum, huglęgu mati.

Sjį skżrsluna: Improving the Equity and Revenue Productivity of the Icelandic Tax System

 

Įhugavert er aš AGS gefur ķsl. skattkerfinu góša einkunn:

The Icelandic tax system already embodies in many of its features the state of the art in tax policy. It is reasonably simple with relatively low rates, broad tax bases, and few special favorable treatments and opportunities for tax arbitrage or avoidance. As a consequence, it collects a comparatively large amount of revenue while minimizing adverse effects on employment, economic activity, and compliance costs. Indeed, based on the OECD Revenue Statistics, Iceland has had a high revenue ratio in comparison with other OECD countries, and even among other Nordic countries.

Meš öšrum oršum - tiltölulega lķtiš af undantekningum sem vanalega ķ öšrum löndum žjóna einkum hagsmunum rķkra fyrirtękja eša žjóšfélagshópa - į sama tķma og žaš innheimtir tiltöluleg hįtt hlutfall, ž.e. tiltölulega lķtiš um svik.

  • Skv. žessu, er kerfiš almennt séš gott og skilvirkt, og žvķ ekki žörf į umfangsmiklum lagfęringum. 
  • AGS leggur žó til nokkrar breitingar, sem žeir telja geta aukiš skilvirkni og į sama tķma, skilaš auknum tekjum.

 

Varšandi réttmęti žess aš hękka skatta

  • Skattar hafa žaš hlutverki aš gegna, aš veita rķkinu tekjur - og eru žvķ naušsynlegir, ž.s. margt af žvķ sem rķkiš og hiš opinbera gera, er naušsynleg žjónusta viš almenning sem og atvinnulķf.
  • Į hinn bóginn, er ekki allt ž.s. hiš opinbera gerir og rķkiš, jafnt aš mikilvęgi. Žannig, aš sumt mį sennilega minnka aš umfangi, įn alvarlegs skaša fyrir žjóšfélagiš. Jafmvel, mį žar sennilega finna til žętti, sem algerlega įn alvarlegs skaša, mį hętta og žannig spara skattfé.
  • Sķšan, eru skattar beinlķnist skašlegir sem slķkir fyrir hagkerfiš. Réttlęti fyrir žeim, er aš į móti komi mikilvęg žjónustua, er vegur upp skašsemi skattanna og gott betur.
  • Skašsemi skatta, eykst eftir žvķ sem mešal skattheimta er meiri.
  • En, aš auki - eru skattar skašlegri ķ kreppu en žegar efnahagslegur uppgangur er til stašar.
  1. Žetta kemur til vegna samdrįttarįhrifa skatta, ž.e. žeir minnka fjįrmagn sem allir ašilar ašrir en rķkiš og hiš opinbera hafa handa į milli, og žvķ draga žeir śr meš beinum hętti śr umsvifum hagkerfisins.
  2. Žau įhrif, geta žó beinlķnis veriš gagnleg, ef brķn žörf er į um aš hęgja į efnahagslegum umsvifum, vegna žess aš umsvif eru aš verša of mikil žannig aš stefni jafnvel ķ bóluhagkerfi.
  3. Svo, er sköttum mį žvķ beita beinlķni sem hagstjórnartęki.
  4. Į hinn bóginn, ef samdrįttur og kreppa rķkir, valda skattahękkanir meiri skaša en ella, ž.s. samdrįttar įhrif žeirra magna einmitt samdrįtt og žau višbótar samdrįttarįhrif žį minnka į móti tekjur af veltusköttum.
  • Žetta allt žarf aš hafa ķ huga, nś žegar tillögur AGS eru metnar.

Vķxlverkun viš veršlag

Eitt séreinkenni į Ķslandi, er aš ž.s. hękkanir skatta hafa yfirleitt įhrif į veršlag, žannig aš fyrirtęki og önnur starfsemi hękkar verš į móti; er aš žį hękkar lįnskjara vķsitalan öll verštryggš lįn.

  • Žetta er žįttur sem žarf aš hafa ķ huga, ķ tengslum viš vangaveltur um skašsemi vs. gagnsemi hękkana skatta.
  • Žennan galla er reyndar sįra einfalt aš afnema, ž.e. meš žvķ aš afnema verštryggingu.
  • En svo lengi sem verštrygging er enn til stašar, hafandi einnig ķ huga aš almenningur og fyrirtęki eru ķ mjög alvarlegri skuldastöšu; žį veršur aš įlykta aš skašsemi hękkana skatta sé sennilega meiri en gagnsemi.

---------------------------Afnemum verštryggingu!

  • Žaš er frįmunanlega ósanngjarnt gagnvart öllum žeim ašilum er skulda, aš skuldir hękki alltaf og įvallt, ef rķkiš žarf meiri pening ķ gegnum skattkerfiš.
  • Žetta er lķka mjög óžęgilegt fyrir rķkiš og hiš opinbera, ž.s. žetta įstand magnar andstöšu viš hękkanir skatta umfram ž.s. annar vęri reyndin.
  • Sķšan, er einnig frįmunanlega ósanngjarnt aš annar ašilinn aš samningi um lįn, hafi allt sitt į žurru - ž.e. öll įhęttan sé į öšrum ašilanum, ķ žessu tilviki lįntakandanum, er aš auki hefur minni tękifęri til aš bregšast viš og meta įhęttu.
  • Aš auki, žaš aš lįnveitendur bera ekki neina umtalsverša įhęttu af veitingu lįns, aš auki inniber žann galla, aš fela ķ sér hvatningu til lįnveitenda til įhęttusękni ķ veitingu lįna. Ž.s. įhęttustig žeirra er minnkaš, žį hafi žeir hvatningu til aš ganga lengra ķ įhęttu en ef, įhęttunni vęri jafnar skipt.
  • Žetta žķšir aš mķnu mati, aš verštrygging hafi beinlķnis veriš hlutaorsök fyrir žeirri grķšarlegu įhęttusękni ķ lįnveitingu, sem einkenndi umlišinn įratug hjį fjįrmįlastofnunum landsins - ž.e. verštrygging sé beinlķnis ein af orsökum fyrir hruninu.
  • Afnemum žvķ verštryggingu strax en ekki eftir 10 eša 20 įr. Afnįm hennar, veršur žį eitt af žvķ, sem mun hjįlpa viš uppbyggingu heilbrigšara fjįrmįlalifs.

 

Nokkrar stašreyndir um ķslenska skattkerfiš

*Tölur ķ töflu, hlutfall af žjóšarframleišslu. - bls. 15

                           Iceland   Denmark   Finland   Norway   Sweden   EU 15    OECD

Total tax                 40.9         48.7          43.0        43.6        48.3        39.7     35.8

Income taxes          18.5         29.0          16.9        21.0        18.7        14.0      13.2

Property taxes          2.5           1.9            1.1          1.2          1.2           2.1       1.9

Consumption taxes 16.5         16.3          12.9        12.4        12.9         11.6     10.9

Skv. AGS:

  • In many respects, the tax mix in Iceland is consistent with the promotion of economicgrowth.
  • It is generally accepted that income taxes (particularly corporate income taxes) are the most harmful for job creation, investment, and growth
  • while consumption taxes and recurrent taxes on immovable property are the least harmful.
  • Thus, compared to other Nordic countries, the relatively low share of income taxes and social security contributions (which have much the same effect on growth as income taxes) and the relatively high share of consumption taxes in Iceland can be expected to be good for growth.

Meš öšrum oršum, žį telur AGS aš įherslur ķsl. skattkerfisins séu almennt séš góšar. Tiltölulega lįg skattheimta į tekjur, hjįlpi almennt séš hagvexti, į sama tķma og hį skattlagning neyslu, skaši hagvöxt lķtiš.

Reyndar, mį fęra višbótar rök fyrir hįrri skattlagninu neyslu hérlendis, nefnilega žeirri aš ž.s. flestar neysluvörur eru innfluttar žį sé žaš okkur tiltölulega hagkvęmt aš beita meš žeim hętti skattkerfinu, til aš reyna aš slį į innflutning.
---------------------------

 

"The main rate of value added tax (VAT) is 25.5 percent...and is the highest rate in the OECD."
"...standard rate of VAT is already the highest in the OECD and tax fraud and evasion could increase significantly if it were increased further."
  • Žeir męla ekki meš frekari almennri hękkun viršisauka, en žess ķ staš leggja žeir til aš hętt verši aš hafa suma vöruflokka į lęgra skattžrepi, eša til vara aš žau įkvęši verši žrengd.
  • Žeir benda einnig į, aš vegna verštryggingar žį myndi einnig hękkun viršisaukaskatts hękka lįn landsmanna, svo heppilegra sé aš halda breytingum į viršisaukaskatti ķ lįgmarki. (bls. 14-15)
  • Žetta ępir į žörfina fyrir afnįm Verštryggingar. Žvķ įn vķxlverkunar viš lįn allra er skulda verštryggš lįn, žį liti žetta allt öšruvķsi śt. Svo lengi sem verštryggingin višhelst, žarf sennilega aš segja "Nei" viš žesum hugmyndum um hękkanir skatta.

---------------------------

 

  • AGS leggur til, aš skattur į eldsneytir verši hękkašur hérlendis, į móts viš skatt į eldsneyti ķ Noregi, ef ž.e. vilji ķsl. stjv. aš hękka skatta į eldsneyti. bls. 47-48.
  • Klįrlega vęri žetta veruleg hękkun į eldsneytisskatti hérlendis, sem myndi m.a. bitna į skuldugum hérlendis ķ gegnum lįnskjaravķsitöluna.

 

Eldsneytisskattar ķsl.kr.      Bensķn    Disel
Iceland                              62.61     55.67
Denmark                            95.47     71.71
Finland                             125.40     72.88
Norway                               97.68    76.79
Sweden                              97.68     76.78
Average excluding Iceland 104.06     74.54
 
  • Aš hękka skatta į eldsneyti er ekki endilega rangt ķ sjįlfu sér - en, hafandi ķ huga aš žį hękka öll verštryggš lįn, žį eru einnig gild rök fyrir žvķ aš hękka žį ekki.
  • Aš auki, berst almenningur ķ bökkum, vegna vķxlverkunar lękkandi tekna į sama tķma og lįn hękka stöšugt. 
  • Į móti kemur, aš žjóšhaglega hagkvęmt getur veriš aš minnka innkaup af eldsneyti og žannig spara gjaldeyri.
  • Žetta ępir į žörfina fyrir afnįm Verštryggingar. Žvķ įn vķxlverkunar viš lįn allra er skulda verštryggš lįn, žį liti žetta allt öšruvķsi śt. Svo lengi sem verštryggingin višhelst, žarf sennilega aš segja "Nei" viš žesum hugmyndum um hękkanir skatta.

---------------------------

 

Bls. 36

                          Corporate       Personal Capital   Lowest labor   Highest labor
                          income tax     Income tax         income tax      income tax.
Iceland (2010)         18  (20,75)*     18  (20,75)*    37.2             46.1  *Tillaga AGS.
Finland (2007)          26                   28                   27.4             50.9
Norway (2007)          28                   28                   28                49
Sweden (2007)         28                   30                   31.5              56.5

*Tillaga AGS um hękkun, til aš jafna mun į milli tekna einstaklinga af žvķ aš eiga hlut eša vera eigendur einkahlutafélags og žess aš hafa tekjur skv. lęgsta skattžrepi tekjuskatts einst.

**Önnur tillaga, gerir rįš fyrir hękkun ķ 20% ķ staš 20,75%.

 

Eins og sést af žessu, eru skattar į fyrirtęki lįgir hér:

Sumir telja žetta sanna aš žeir séu óešlilega lįgir. En, žaš žarf ekki endilega aš vera rétt tślkun.

"Iceland’s current CIT (Corporate Income Tax) rate is similar to that of other small, open European economies, and neighbor Ireland has a low 12.5 percent rate."  - bls. 39

  • Lįg skattheimta kemur į móti öšrum kostnaši innlendra fyrirtękja - ž.e. meiri fjarlęgš frį mörkušum og smęš innlends markašar er gerir erfitt um vik aš öšlast nęgilega stęršarhagkvęmni, og einnig smęš innlends vinnumarkašar er gerir framboš af hęfu starfsfólki tiltölulega lélegt.
  • En meira kemur til, en žvķ mį ekki gleyma aš ķsl. śtflutningur er einnig į lęgra tęknistigi en almennt gengur og gerist į Noršurlöndum, ž.e. įl en ekki dżr tęknibśnašur śr įli, ferskfiskur ķ staš unnins fisks ķ neytendapakkningum, sķšan er žaš feršamenn. Einungis lįgt hlutfall śtflutnings er į hįu tęknistigi ķ formi dżrra tękja eša dżrrar unninnar vöru.
  • Žetta žķšir, aš hagnašur af hverju śtfluttu tonni er minni į Ķslandi. Žannig, aš lęgra skatthlutfall, getur einnig veriš leiš til aš bęta okkur upp žaš, aš śtflutnings atvinnulķfiš hér er minna samkeppnishęft um laun og meš lęgra hagnašarhlutfall einnig, vegna hreins frumstęšis śtflutningsins.

 

Fjįrmagns skattur, er einnig hér fremur lįgur ķ samanburši viš Noršurlönd.

  • Af sömu įstęšu, og fjarlęgš frį mörkušum, smęš vinnumarkašar og auk smęšar innlends markašar; vinnur gegn getu innlends atvinnulķfs til hagnašar - žį žķšir žaš einnig, aš hagnašur af fjįrfestingu af innlendum atvinnurekstri fyrir bragšiš er einnig minni. Žaš mį žvķ hugsanlega réttlęta lįga skatta į fjįrmagn - ž.e. lęgri en gengur og gerist sums stašar annars stašar, śt frį žeirri forsendu.
  • AGS bendir į, aš veršbólga einnig sem aš öllu jöfnu sé hęrri hér, minnki einnig aršsemi fjįrfestinga - auk žess, aš skv. lögum mynda veršbętur skattstofn žó žęr séu ekki raunverulegar tekjur; svo śt frį žessum forsendum mį hugsanlega einnig réttlęta lįgt skatthlutfall.
  • Hin hefšbundnu rök eru sķšan, aš fjįrmagn sé sérlega hreyfanlegur skattstofn, sem dęmi fjįrmagnshreyfingar ķ dag flestar framkvęmdar ķ gegnum Internetiš. Žannig, aš mjög aušvelt og fljótlegt er aš fęra fé milli reikninga, einnig óhįš landfręšilegri stašsetningu žeirra reikninga. Žannig, aš almennt er tališ aš sį skattstofn sé sérlega viškvęmur gagnvart skattlagningu.

Einnig sést af žessu, aš tekjuskattur einstaklinga hefst į frekar hįu hlutfalli, ž.e. lęgsta žrep er įberandi hįtt hér. 

Ž.e. žvķ ef til vill įstęša aš ķhuga, aš lękka žaš nišur ķ um 30%.

---------------------------

 

"Nordic countries have put more of the responsibility for redistribution on the benefit system and have chosen to finance the large public expenditures required by efficient but not particularly redistributive taxes."
"Effective redistribution through the benefit system, in turn, typically requires relatively high tax collections which results in tax systems geared towards revenue productivity rather than redistribution."
  • AGS bendir sem sagt į, aš hlutverk skatta sé aš veita rķkinu tekjur. Heppilegast sé žvķ, aš žaš sé žannig, aš skattskil séu greiš og undandrįttur lķtill.
  • Skattakerfiš sé ekki skilvirkt tęki, til aš reyna nį jöfnuši. Višleitni ķ slķkar įttir, skaši skilvirkni skattkerfis til tekjuöflunar aš mati AGS.
  • Į hinn bóginn, eins og dęmiš frį noršurlöndum sżni, žį sé skilvirkara aš beita žjónustukerfi viš almenning og bótakerfum, ķ žvķ skyni aš jafna ašstęšur fólks. (sjį bls. 16-17)


Skošiš töflu bls. 17 en žar sést, GINI stušull ķ samanburši viš önnur lönd.

  • Eins og žar sést, er GINI į Ķslandi meš žvķ lęgsta sem gerist ef stašan er skošuš fyrir skatt og endurdreifingu.
  • Į hinn bóginn, viršist endurdreifing ķsl. bótakerfisins vera léleg, žannig aš eftir skatta og endurdreifingu, hrapar Ķsland umtalsvert ķ GINI samanburšinum.
  • Žetta er e-h sem žarf aš skoša.

---------------------------

 

"The taxation of corporate profits in Iceland—a classical system—is generally is accordance with the systems that are found in other European countries."
"It is a consistent and efficient tax system that does not require major changes."
  • AGS leggur žó til aš "financial statement" eša yfirlķsingar fyrirtękja um eigin fjįrhag sem žau byrta reglulega, verši notašar sem upphafspunktur viš śtrekining tekjuskattsgrunns fyrir fyrirtęki. 
  • Žetta sé ķ dag gert ķ mörgum löndum, en ķ fjįrhagsskżrslum fyrirtękja sé fellt mat į veršmęti margs žess, sem erfitt sé aš veršmeta eins og flóknar afleišur og flókna samninga.

Fyrir mitt leiti, hljómar žetta sem góš tillaga, verš skošunar. Uppgjör fyrirtękja žurfa žó aš njóta trausts, ž.e. ekki vera grunur um aš žau séu skįldskapur sbr. uppgjör ķsl. bankana ķ įrslok 2007.

---------------------------

 

"...income arising from debt forgiveness should be considered taxable income but would be offset against these losses. Income in excess of losses, if any, should be taxed." Bls 20-21.
  • AGS leggur einnig til, tekiš verši į žeim vanda aš mikiš af fyrirtękjum skulda alltof mikiš, sem skapi mikla afskriftažörf lįna. Į hinn bóginn skv. skattalögum myndi afskrift lįna innheimtanlegar tekjur. Heppilegast sé aš mati AGS aš heimila aš slķkar tekjur séu afskrifašar į móti tapi sem viškomandi fyrirtęki hafi oršiš fyrir - svo flżtt verši fyrir aš undiš verši ofan af versta skuldavanda fyrirtękja.
  • AGS leggur sem sagt ekki til, aš afskriftir hętti aš vera skatttekjur heldur einungis žvķ, aš žęr tekjur verši afskrifanlegar móti tapi - eins og skattalög heimila fyrirtękjum um ašrar skatttekjur žeirra.
  • Fyrir einstaklinga, vęri heppilegt aš skattayfirvöld fyrirgefi tekjur af lękkun lįna, aš mati AGS, nišur aš žvķ marki aš žau séu cirka veršmęti fasteignar, aš frįdregnum ešlilegum sölukostnaši viškomandi eignar.

Fyrir mitt leiti, hljómar žetta sem tillögur sem séu veršar skošunar.

En, naušsynlegt klįrlega er aš hasta endurskipulagningu fyrirtękja, er bera of miklar skuldir - ef ž.e. raunverulega svo aš endurskipulagning er hagkvęmari en gjaldžrot.

Sķšan eru einnig til stašar fj. einstaklingar er skulda umtalsveršar upphęšir umfram eignir og skv. lögum ķ dag er žaš skattstofn afskrift lįna žeirra - nema aš žeirri undantekningu aš fariš sé ķ formlegt naušasamningaferli skv. dómsśrskurši.

--------------------------- 

 

"Iceland is confronted with an erosion of its corporate tax base by interest paid to creditors resident in low tax jurisdictions."
"Since 2010 Iceland levies a 15 percent withholding tax on interest payments to safeguard its corporate tax base."
"If the creditor is a resident of a tax haven country, the withholding tax is a final tax."
"In practice, the tax incidence of this withholding tax lies often with the debtor (including because contractual stipulations) and results in higher costs on borrowings from abroad."
"Some European countries...have provisions that disallow the deduction of interest paid if the creditor is resident in a low tax jurisdiction." bls. 25 - 26.
  • AGS telur meš öšrum oršum, ekki žennan 15% lįgmarksskatt skynsamlegann ž.s. ašilarnir sem skattinum sé beint aš séu oftast nęr ekki aš borga hann, heldur fyrirtęki eša ašilar hérlendis, žannig aš sį skattur geri ekkert annaš en aš auka lįnakostnaš žeirra.
  • Önnur ašferš, aš fella nišur endurgreišslu vaxta til žeirra, sé aš mati AGS heppilegri ašferš - ž.s. hśn komi nišur į žeim sem stendur til aš refsa.

Fyrir mitt leiti, hljómar žetta sem tillaga, verš skošunar. Sannarlega žarf e-h aš gera, til aš stemma stigu viš ofangreindu vandamįli, en ašferšin mį ekki heldur vera of gölluš.

---------------------------

 

AGS leggur til lagfęringar į reglum um skattlagningu aršgreišsla frį dótturfélögum į erlendri grundu.

"Currently dividends (in Iceland) received from domestic and foreign subsidiaries are included in the tax base. A relief for double taxation of these dividends is provided for in the form of a deduction, if the parent company holds at least 10 percent of the capital in a subsidiary..."
"In Belgium and Luxembourg: A parent company is eligible for this relief, if one of the following requirements ismet: (i) holding—directly or indirectly—a capital participation of at least 10 per cent, or (ii) holding a minimum participation with an acquisition cost of at least EUR 1.2 million."
  • Žeir leggja meš öšrum oršum til, aš sambęrilegri višbótar reglu verši beitt hér, meš višmišunarupphęš heppilega fyrir ķsl. ašstęšur. (bls. 27-28).
  • Nśverandi regla, geti stašiš ešlilegri starfsemi fyrirtękja fyrir žrifum og aš auki, dregiš śr vilja fyrirtękja til aš senda aršgreišslur til Ķslands frį erlendum dótturfélögum.
  • Sem dęmi, ef veriš er aš fjįrfesta ķ erlendu félagi, geti fjįrfesting upp į hlutfall innan viš 10% numiš verulegum fjįrhęšum, en samt veriš žįttur ķ langtķma uppbyggingu félags.

Nśverandi regla hefur fengiš harša gagnrżni - en tillaga AGS hljómar góšra gjalda verš, ž.s. hśn viršist lagfęra aš miklu leiti žį galla, sem gagnrżndir hafa veriš.

---------------------------

 

AGS leggur til, aš hętt sé aš nota nśverandi ašferš, fyrir einkahlutafélög aš skylda eigendur aš śthluta sér tilteknum lįgmarks tekjum skv. śtgefnu višmiši Rķkisskattstjóra į hverju įri. 

Žeir telja ašra ašferš lķklega betri. - bls. 30-33.

  • "Gross assets method: an imputed return to assets is computed by multiplying total business assets by a reasonable rate of return on equity (“R”),,,. Labor income is the difference between pre-tax net profits (including owner’s salary) plus interest paid and the imputed return to assets. Taxable profits (capital income) are the imputed return on assets less interest paid. "

Žetta er įhugaverš lausn, sem viršist bjóša upp į mun meiri sveigjanleika en nśverandi ašferš, ž.s. eftir allt saman žį eru laun ekki lengur śtgefinn fasti heldur eru žau breitileg eftir ašstęšum hverju sinni, ž.s. śtkoman af žessari ašferš veršur alltaf breytileg ž.s. eftir allt saman mismunandi félög rįša yfir mis aršbęrum eignum.

---------------------------

 

AGS kemur meš įhugaverša įbendingu, ž.e. ef óskaš er eftir žvķ, aš jafna muninn milli einkahlutafélaga og žess aš borga almennan tekjuskatt, žį benda žeir į eftirfarandi:

"Iceland’s tax regime wisely harmonizes the tax rate on profits from private corporations and partnerships by subjecting partnership profits to a special tax rate equal to the compound rate on CIT and personal capital income: 0.327 = 0.18 + (1- 0.18)*0.18."

"It is therefore this rate, rather than the personal capital tax rate, that should ideally be equalized with the lowest tax on labor income"- bls. 39.

  • Skattur af hagnaši af einkahlutafélögum er žvķ 32.7% į mešan aš lęgsti tekjuskattur er 37.2%, munurinn 4,5%.
  • AGS stingur upp į aš hękka hvort tveggja tekjuskatt fyrirtękja og skatt af fjįrmagnstekjum ķ 20,75% sem žį jafni žennan mun.

Fyrir mitt leiti, held ég aš žetta eigi alveg geta veriš ašgengilegar tillögur, žvķ žį er afnuminn meš öllu hagnašar munurinn af žvķ aš hafa tekjur sem hagnaš af einkahlutafélagi vs. aš hafa lęgsta tekjuskatts-žrep.

  • Ég veit aš nokkur fj. hęgri-manna, hafa veriš aš ępa aš slķk hękkun, vęri of skašleg fyrir okkar atvinnulķf.
  • Į hinn bóginn, mį nį fram sama markmiši meš žvķ aš lękka lęgstu tekjuskatts prósentuna nišur um 4,5% ķ 32,7%.

 

---------------------------

  • AGS leggur til, aš viršisauka skattur verši sį sami fyrir allar vörur, žannig aš hętt verši viš aš lįta sumar vörur vera meš lęgri skattprósentu. - bls. 41 - 42.
  • Žeir leggja til į móti, aš verulegum hluta žeirrar tekjuaukningar sem žannig fęst, verši variš til aš bęta lįglauna fólki upp tekjuskeršingu ķ gegnum endurdreifingu t.d. ķ formi vaxta- eša barna- eša trygginga- eša ellibóta. 1/3 af gróšanum, verši žannig variš.
  • Žeirra varatillaga, er aš žrengja įkvęšin ž.e. fękka žvķ sem fęr lęgri prósentu.
"The results indicate that the cost to those in the bottom quartile of increasing the VAT on these goods to 25.5 percent is 3.85 percent of their expenditure as compared to 3.70 percent for the population as a whole; a very small difference."
"This removal of the lower rate of VAT would raise about 1.8 percent of GDP."
"Iceland has a number of VAT exemptions that go beyond those included in the EU
VAT Directive: sports, passenger transport, authors, composers, burials and travel agents." bls. 43.
"If government policy is against an increase in fares for public transport, it could use one third of the funds generated to finance a compensation package of direct subsidies to public transport while still generating significant additional revenue."
"As in other European countries, Iceland’s local authorities are exempt from VAT. This results in a disincentive for outsourcing local government services to the private sector. The problem is how to minimize the distortion that is caused by the exemption." bls. 44.
"Provide reimbursement for input VAT to local government services that could be outsourced. In the current fiscal situation it is best to limit the reimbursements to
those services."
  • AGS leggur sķšan einnig til aš allar undanžįgur frį viršisaukaskatti, verši einnig afnumdar.

Žaš hefur veriš dįlķtiš ęp śt af žessum skattatillögum, en ég held aš žęr séu ķ reynd hófsamar, almennt séš.

Ašalgallinn er sį, aš sérhver hękkun viršisauka skatts hękkar veršlag, sem vegna įkvęša um verštryggingu, hękka lįn allra sem hafa verštryggš lįn.

Viš veršum, aš afnema verštryggingu.

Sama skattprósenta einfaldar kerfiš, minnkar kostnaš viš žaš, og hęgt er aš bęta fólki žetta upp. Sveitafélögum mį bęta upp aukinn kostnaš, meš auknum millifęrslum frį rķkinu. Auka mį nišurgreišslur į móti, af almennum samgöngum.

Žaš er sķšan sjįlfstętt val, hvort žęttirnir eru stilltir af žannig, aš tekjuaukning rķkisins er engin eša nokkur eša jafnvel umtalsverš.

En, į mešan vertrygging er til stašar, žį held ég aš žaš sé réttara aš bķša meš žessa breytingu, ž.s. žaš vęri ósanngjarnt aš lįta enn eina feršina, lįn žeirra sem skulda verštryggš lįn hękka vegna žess, aš rķkissjóš vantar pening.

Ef ž.e. afstaša rķkisstjórnarinnar, aš žessa breytingu skuli framkvęma, žį ętti hśn aš hysja upp um sig brękurnar og afnema verštryggingu - fyrst.

 

---------------------------

  • AGS leggur til, aš stimpilgjöld verši afnumin. 
"These taxes produce barriers to the reallocation of finances and real capital."
"However, they do currently raise revenues of about 0.3 percent of GDP. This means that they can only be reduced if sufficient other tax revenues become available."

"The stamp taxes should be reduced or eliminated when the fiscal situation allows it." bls. 46.

Stimpilgjöld viršast hafa formęlendur fįa.

Afnįm žeirra, viršist alltaf stranda į žvķ, aš rķkissjóšur vill halda ķ žessar skatttekjur.

---------------------------

 

  • AGS bendir į, aš svokallašur sykurskattur sé mjög verulega gallašur eins og hann er settur upp, hann sé žvķ ekki aš gegna vel ętlušu hlutverki. Žvķ beri annaš af tvennu, aš leggja hann nišur eša framkvęma verulegar lagfęringar į žvķ hvernig hann er lįtinn virka. -bls. 46-47.
AGS tekur greinilega undir gagnrżni žeirra er telja svokallašann sykurskatt meingallašann.

En eins og hann er ķ dag, gegnir hann ekki sķnu hlutverki - nema žį aš įstęšan fyrir honum hafi einöngu veriš tekjuöflun fyrir rķkissjóš.

---------------------------

 

"The government is considering changes to the excise duty on car imports and the
annual fee for car use, moving from rates based on the engine size (excise duty) and weight (annual fee) of the vehicle to rates based on their carbon emissions, on a revenue-neutral basis. The changes would also extend these taxes to pickup trucks, but with a reduced rate for flexi-fuel vehicles." bls. 49.
  • Mér lķst vel į žessar tillögur, ef žaš fer žannig, aš raunverulega verši žęr settar upp meš žeim hętti, aš heildar skattheimta helst nokkurn vegin hin sama.
  • En, rökréttara til muna, er aš nota CO2 sem višmiš fremur en vélastęrš.

---------------------------

 

"Are the new resource taxes on electricity and water as well as the new carbon tax
improvements to the tax system?"

"Natural resources produce rent for their users, and it is a waste of such community
resources to allow these rents to be untaxed."

"The introduction of a carbon tax on the carbon content of fossil fuels is also to be
welcomed,"

"However, the tax could be improved by applying the same tax to industrial users of
carbon, as efficiency requires that all producers of carbon dioxide should be taxed at the
same rate."

  • Ég er almennt séš sammįla žvķ, aš taka upp CO2 skattlagningu og einnig skattlagningu renta af notkun aušlinda.
  • Į hinn bóginn, er ég fremur žeirrar skošunar aš višmišiš eigi aš vera, aš skattlagning sé svipuš almennt, og įšur var. Žį er ég aš vķsa til CO2 skattlagningar. Žaš vęri žó almenn regla. Ekki praktķskt aš hafa hana stķfa.
  • Į hinn bóginn, mį vera aš žaš sé žjóšhagslega hagkvęmt, aš auka skattlagningu į notkun CO2, ž.s. megniš af eldsneyti er inniheldur kolefni er eftir allt saman innflutt. Žaš er žį sjįlfstęš umręša, sem žarf aš taka.
  • Aušlindagjald er augljóslega ķ mörgum tilvikum nż skattlagning, en hśn er sanngjörn ž.s. ekki er réttlįtt aš fįmennir hópar njóti rentanna af aušlindum žjóšarinnar, - žvert į móti, er meira réttlęti ķ žvķ fólgiš, aš skattleggja žęr rentur svo restin af žjóšinni, fįi einnig notiš žess aršs hiš minnsta aš einhverju leiti. 
  • Enn eina feršina, veršur aš benda į brķna naušsyn žess aš afnema žegar ķ staš verštrygginguna, žvķ sérhver aukning skatta mun koma fram ķ veršlagi į einhverjum tķmapunkti. Ekki gengur aš lįnžegum sé stöšugt refsaš-ekki sķst žegar nż skattlagning aš öšru leiti er žjóšžrifa verk. Žį tekur žessi galli mjög ljómann af.


Nišurlag

Ég žakka lesendum fyrir aš lesa sig ķ gegnum žetta yfirlit.

Ég gerši mér far um aš fjalla um žetta af hófsemd og sanngyrni!

Ég veit vel, aš ekki eru endilega allir sammįla mér, en vonandi fę ég einungis kurteisar athugasemdir.

 

  • Ég er žeirrar skošunar eins og séš var, aš žessi umdeilda skżrsla AGS sé aš mörgu leiti vel unnin og gagnlegt plagg, žannig aš žar sé aš finna gagnlegar hugmyndir.
  • Žaš var ekki AGS aš kenna ķ žessu tilviki, aš žessi skżrsla er unnin aš žvķ er viršist skv. beišni rķkisstjórnarinna um aš leita uppi frekari matarholur til skattheimtu.
Ég tek fram, aš ég er alls ekki sérstakur vinur AGS. Tel t.d. aš įhersla žeirra į ž.s. mér finnst vera alltof hįtt vaxtastig, sé mjög slęm. Alls ekki efnahagslifinu til framdrįttar né hag almennings.

 

Kv.


Evrópusambandiš breytir reglugerš, svo Ķsland geti fengiš fjįrhagslega ašstoš, viš sitt ašildarferli!

Mér finnst sannarlega įhugavert, aš Evrópusambandiš skuli hafa tekiš žetta tiltekna skref.

Žann 14. jślķ s.l. tók žessi umrędda reglugeršarbreyting formlega gildi, ķ ESB.

 

Fyrst reglugeršin, eins og hśn hljómar fyrir breytingu:

COUNCIL REGULATION (EC) No 1085/2006
of 17 July 2006
establishing an Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA)

 

Sķšan hverjar breytingarnar akkśrat eru:

Amendment of the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) ***

(1)  In Article 4 the following subparagraph is added:"

For Iceland assistance shall be provided in particular subject to the Reports and the Strategy Paper of the Enlargement package.

(2)  In Annex II, the word "Iceland" is inserted after "Bosnia and Herzegovina".

 

Fólk getur sķšan skošaš reglugeršina, og séš hvernig višbęturnar koma žar inn.

Sķšan geta menn tślkaš žetta eins og žeim sżnist, og sannarlega mun fólk žaš gera.

 

Article 4
Political framework for assistance Assistance under this Regulation shall be provided in accordance with the general policy framework for pre-accession, defined by the European and Accession Partnerships, and taking due account of the Reports and the Strategy Paper comprised in the annual Enlargement package of the Commission.

For Iceland assistance shall be provided in particular subject to the Reports and the Strategy Paper of the Enlargement package. (žessum texta bętt inn)

ANNEX I

- Croatia

- Turkey

- The former Yugoslav Republic of Macedonia.

--------------------------------------------------

ANNEX II

- Albania

- Bosnia

- Iceland (Ķslandi bętt viš nafnalista)

- Montenegro

- Serbia, including Kosovo [1]

 

Sķšan skv.

Article 23
Status of Beneficiary Country If a beneficiary country listed in Annex II is granted candidate status for accession to the EU, the Council, acting by qualified majority on the basis of a proposal from the Commission will transfer that country from Annex II to Annex I.

 

Nśna žegar reglugeršin ķ žessari breyttu mynd hefur öšlast formlegt gildi, getur rķkisstjórn Ķslands vęntanlega formlega lagt inn umsókn til žeirrar skrifstofu Framkvęmdastjórnar ESB, sem sér um mįlefni IPA

Vart žarf aš bśast viš öšru, en aš rķkisstjórn Ķslands sé žegar į fullu, aš filla inn žau form - svara žeim fyrirspurnum - sem žarf aš svara til aš nįlgast žennan pening.

Fyrst aš Framkvęmdastjórnin hafši fyrir žvķ, aš leggja žessa tilteknu breytingu į viškomandi reglugerš fyrir, sem sķšan hefur fariš ķ gegnum allt hiš formlega ferli ESB ž.e. veriš formlega afgreitt bęši af Evrópužinginu og Rįšherrarįši ESB; er formleg innlögn umsóknar frį rķkisstjórninni, vart annaš en formsatriši.

Sjį hlekk inn į vef Framkvęmdastjórnar ESB sem inniheldur formlega lķsingu į hlutverki IPA.

 

Sjį frétti um mįliš:

Iceland to receive pre-accession funding

Iceland to receive pre-accession funding

Iceland to receive pre-accession funding

 

"Taking effect immediately, IPA will provide funding primarily to strengthen institutional and legislative capacity for the implementation of EU law (the ‘acquis’)."

"Financial assistance will also be provided to prepare for the use of EU Structural Funds upon accession and to inform the Icelandic public about the EU and its policies."

"The focus of existing IPA programmes will in Iceland’s case be on areas such as statistics and preparation for participation in EU agencies, whereas technical assistance through the TAIEX instrument will principally take the form of workshops, study visits and expert missions."

 

Skv. žessari frétt, viršist sem Ķsland eigi einnig aš fį ašstoš frį "TAIEX".

"TAIEX is the Technical Assistance and Information Exchange instrument managed by the Directorate-General Enlargement of the European Commission. TAIEX supports partner countries with regard to the approximation, application and enforcement of EU legislation. It is largely demand driven and facilitates the delivery of appropriate tailor-made expertise to address issues at short notice."

 

Sķšan veršur hér einnig opnuš brįšlega upplżsingaskrifstofa frį stofnunum ESB hérlendis, sem mun vęntanlega hafa žaš hlutverk aš veita upplżsingar til fjölmišlamanna og hvers sem ers; um stofnanir ESB, tilgang žeirra og Evrópusambands ašild.

 

Eins og sést af žessu, žį er ESB įróšursmaskķnan eša upplżsingaveitur ESB, u.ž.b. aš fara af staš fyrir alvöru. Tja, ž.e. gjarnan žunn lķnan milli žess aš reka upplżsingaveitu og aš vera aš reka įróšursmaskķnu!

  • Ljóst er, aš Evrópusambandiš virkilega vill Ķsland inn.
  • ESB sinnar vęntanlega tślka žaš einhvern veginn meš žeim hętti, aš nś hafi ESB breitt śt fašminn, og viš eigum aš sjį žaš ķ jįkvęši ljósi hvaš ESB sé til ķ aš ašstoša okkur viš inngöngu ferliš.
  • Tja, ķmsir ašrir vęntanlega tślka žaš ķ fremur neikvęšara ljósi. En, ég hef persónulega nokkrar efasemdir um, aš ESB sé eingöngu aš gera žetta vegna einhvers konar vęntumžykju gagnvart ķsl. žjóš ķ tķmabundnum erfišleikum.

 

Kv.


Nęsta sķša »

Um bloggiš

Einar Björn Bjarnason

Höfundur

Einar Björn Bjarnason
Einar Björn Bjarnason
Stjórnmála- og Evrópufræðingur. Áhugi á stjórnmálum, Evrópumálum, alþjóðamálum, málefnum Miðausturlanda, trúmálum, vísindum og tækni, og margt fleira.
Okt. 2017
S M Ž M F F L
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Nżjustu athugasemdir

Nżjustu myndir

  • Additive manufacturing
  • f-nklaunch-g-20170515
  • ...215_highres

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (17.10.): 14
  • Sl. sólarhring: 181
  • Sl. viku: 724
  • Frį upphafi: 604246

Annaš

  • Innlit ķ dag: 14
  • Innlit sl. viku: 592
  • Gestir ķ dag: 14
  • IP-tölur ķ dag: 14

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband