Bloggfęrslur mįnašarins, jśnķ 2010

Veršur strķš milli rķkisstjórnarinnar og hins skulduga almennings? Er bśiš aš klśšra bankakerfinu ķ annaš sinn?

Ašalfréttin ķ dag, 30/6 2010, hefur veriš tilmęli Fjįrmįlaeftirlitsins og Sešlabankans til ķslenskra banka- og fjįrmįlastofnana, aš lįn žau sem dęmd voru skv. nżlega föllnum Hęstaréttardómum, aš hefšu haft ólöglega tengingu viš veršgildi erlendra gjaldmišla, skildi endurreikna frį lįntökudegi skv. svoköllušu bestu óverštryggšu vöxtum Sešlabanka Ķslands.

Ķ žessu samhengi vekja orš Gylfa Magnśssonar, efnahags- og višskiptarįšherra ekki sķšur athygli, sjį raušletraš.

Višskiptarįšherra um tilmęli FME  

Gylfi Magnśsson, efnahags- og višskiptarįšherra - segist eiga von į aš įfram verši deilt um mįliš. Hann segir engan vafa leika į žvķ aš tilmęlin séu lögleg. Žetta hafi veriš eina leišin aš sķnu mati til žess aš fjįrmįlafyrirtękin gętu haldiš įfram starfsemi sinni.

En sķšustu dagana, hefur mįtt skilja af ķtrekušum ummęlum Gylfa, aš stórkostleg vį vęri frammi, ef svokallašir samningsvextir cirka 3% fį fram aš ganga - gengiš svo langt aš halda žvķ fram aš tjón rķkisins geti numiš ķ kringum 200 milljarša króna, ž.e. aš eiginfjįrinnspżting žess ķ ķsl. bankastofnanir geti glatast.

  • Žetta eru aš sjįlfsögšu mjög stórar yfirlķsingar.

Aš nešan mį sjį töflu tekna af vef Sešlabanka Ķslands, ž.s. fram kemur eiginfjįrhlutfall helstu višskiptabankanna į Ķslandi.

Eiginfjįrhlutfall višskiptabankanna skv. Sešlabanka Ķslands. 

Arion Banki - 13,7%

Ķslandsbanki - 19,7%

NBI - 15%

MP banki 15,1%

Samtals 15,9%

 

  • Viš grófa skošun į tölum į vef Sešló, viršist um 20% heildarśtlįna, vera gengisbundin.
  • Viš erum aš tala um mjög verulega rżrnun bókfęršs veršmętis žeirra, ef samningsvextir standa.
  • Hugsanlega, dugar žaš til aš eiginfjįrhlutfall einhvers bankans, fari nišur fyrir löggilt lįgmark.

 

En - ef Gylfi er ekki meš hręšsluįróšur, žį viršist hann vera beinlķnis aš segja, aš eiginfjįrhlutfall allra bankanna geti fariš nišur fyrir löggilt lįgmark - en, vart annars veršur žörf į annarri enfurfjįrmögnun.

Mér viršist žvķ, aš žegar sé bśiš aš mestu aš sóa žeim įvinningi sem fékkst, žegar lįnapakkarnir voru keyptir af rķkinu į tuga prósenta afslętti, og fęršir yfir ķ nżju bankana.

En, žegar mįlin eru skošuš, veršur vart séš aš nokkuš borš sé lengur fyrir hendi, fyrir fyrirsjįnlegri mjög stórri afskriftaržörf - sjį aš nešan skv. grófu yfirliti yfir lįnasafn bankanna.

 

 

Lįn ķ skilum įn endurskipulagningar   39%

Lįn ķ skilum eftir endurskipulagningu 18%

Lįn ķ vanskilum, uppgreišla. ólķkl.        43%

 

  • Höfum ķ huga, aš žessi 18% eru ķ skilum skv. endurskipulagningu er dreifir skuld yfir lengra tķmabil, og óvķst ķ reynd hvort žau verši ķ skilum.
  • 43% heildarlįna ķ vandręšum, fyrirséš - ępir į mikla žörf fyrir afskriftir.

 

Manni viršist ljóst, aš grķšarleg sóun hlķtur aš hafa įtt sér staš, ž.s. ljóst viršist skv. oršum Gylfa, aš višskiptabankarnir žola nęr engin įfföll - žrįtt fyrir aš hafa fengiš svo stórann happdręttisvinning sem, megniš af śtlįnum inn į tuga prósenta afslętti.

 

Spurningin er žį, hver er įstęša žess aš žeim happdręttisvinningi hefur bersżnilega veriš sóaš?

Eins og kemur fram į bls. 34 ķ annarri endurskošunar-skżrslu AGS, sjį hlekk aš nešaner stęrš endurreists bankakerfis į Ķslandi, 159% af įętlašri stęrš hagkerfisins.

Iceland IMF Staff Report Second Review

Snemma į sķšasta įri, žegar sömu stjórnarflokkar sįtu ķ stjórn undir hlutleysi Framsóknarflokksins, var nokkur umręša um bankamįl į Alžingi - og ég man, aš fulltrśar Framsóknarflokksins vörušu viš žeirri stefnu, aš endurreisa of stórt bankakerfi.

  • Bankakerfi af stęršinni 1,59 žjóšarframleišslur - er of stórt viš nśverandi skilyrši.
  • Mér sżnist ljóst, aš įkvöršun var tekin innan stjórnarflokkanna, um aš halda sem flestum bankastarfsmönnum ķ vinnu.
  • Žess vegna, hafi veriš įkvešiš žrįtt fyrir įbendingar um aš žaš vęri of dżrt, aš endurreisa alla 3 gömlu bankana, nokkurnveginn meš sama innlenda starfsmannafjölda og įšur.
  • Uppi hafi veriš žau sjónarmiš, aš hagstęšara vęri aš halda fólki ķ vinnu, fremur en aš setja žaš į atvinnuleysisbętur - aš žekking žess myndi glatast, o.s.frv.

Ž.s. mér sżnist aš hafi gleymst, er hugtakiš "opportunity cost" ž.e. į mannamįli, aš ef žś gerir eitt viš peninginn er žś įtt, žį um leiš ertu bśinn aš svipta žig žeim möguleika aš gera eitthvaš annaš viš žann pening.

Meš öšrum oršum, sami peningurinn veršur ekki notašur tvisvar.

Hvaš annaš hefši veriš hęgt aš gera fyrir žann pening?

  1. Meiri rekstrarkostnašur en žörf var į.
  2. Fleiri bankamenn ķ vinnu en žörf var fyrir, og į launum langt ofar grunnlaunum, viš störf er afla engra gjaldeyristekna.
  • Er žetta peningurinn, sem hefši annars getaš borgaš fyrir žęr afskriftir sem Framsóknarmenn lögšu til?

-----------------------------

Sjį aš nešan fyrirmęli til innlendra banka- og fjįrmįlastofnana, af vef FME.

Višmišun um vexti samkvęmt tilmęlum Fjįrmįlaeftirlits og Sešlabanka Ķslands

Fjįrmįlaeftirlitiš og Sešlabanki Ķslands senda fjįrmįlafyrirtękjum tilmęli  

Fjįrmįlaeftirlitiš og Sešlabanki Ķslands beina žvķ eftirfarandi tilmęlum til fjįrmįlafyrirtękja:

1. Lįnasamningar sem aš mati viškomandi fjįrmįlafyrirtękis innihalda óskuldbindandi gengistryggingarįkvęši sbr. framangreinda dóma Hęstaréttar verši endurreiknašir. Ķ staš gengistryggingar og erlends vaxtavišmišs skal miša viš vexti sem Sešlabanki Ķslands įkvešur meš hlišsjón af lęgstu vöxtum į nżjum almennum óverštryggšum śtlįnum eša ef verštrygging er valin lęgstu vöxtum į nżjum almennum verštryggšum śtlįnum og beitt er žegar óvissa rķkir um lįnakjör sbr. 18. og 4. gr. laga nr. 38/2001 um vexti og verštryggingu, nema ašilar semji um annaš.

2. Mešferš lįna gagnvart višskiptamönnum fjįrmįlafyrirtękja miši viš framangreindar forsendur svo fljótt sem aušiš er. Geti fjįrmįlafyrirtęki ekki nś žegar fylgt tilmęlunum af tęknilegum įstęšum skal žaš gęta žess aš greišslur verši sem nęst framansögšu en žó fyllilega ķ samręmi viš tilmęlin eigi sķšar en 1. september 2010.

3. Fjįrmįlafyrirtęki endurmeti eiginfjįržörf sķna ķ ljósi ašstęšna og tryggi aš eigiš fé verši einnig nęgilegt til žess aš męta hugsanlegri rżrnun eigna umfram žaš sem 1. tölul. leišir af sér.

4. Skżrslugjöf um gjaldeyrisjöfnuš, lausafjįrstöšu og eiginfjįrstöšu til Fjįrmįlaeftirlitsins og Sešlabanka Ķslands verši mišuš viš framangreindar forsendur.  

---------------------------------------

Yfirlżsing rķkisstjórnar vegna tilmęla Sešlabanka Ķslands og Fjįrmįlaeftirlitsins

30.6.2010

Sešlabanki Ķslands og Fjįrmįlaeftirlitiš hafa sent frį sér tilmęli til fjįrmįlafyrirtękja um hvernig žeim beri aš fara meš gengisbundin lįn.

Žótt tķmabundin óvissa rķki um endanlega nišurstöšu dómstóla er mikilvęgt aš stöšuleiki į fjįrmįlamarkaši verši įfram tryggšur. Rķkisstjórnin viršir sjįlfstęši Sešlabankans og Fjįrmįlaeftirlitsins og ber fullt traust til žessara stofnana viš aš sinna lögbundnu hlutverki sķnu. Dómstólar eiga aš sjįlfsögšu sķšasta oršiš varšandi réttarįgreining sem enn er uppi vegna gengisbundinna lįna og veršur réttur ašila til aš bera mįl undir dómstóla aušvitaš ekki frį žeim tekinn og er mikilvęgt aš nišurstaša fįist sem fyrst.

-------------------------------

Talsmašur neytenda: Tilmęlin ólögleg – ekki borga hįu vextina

"Talsmašur neytenda hvetur lįnžega gengistryggšra lįna aš snišganga tilmęli Sešlabankans og Fjįrmįlaeftirlitsins um aš greiša afborganir af lįnum sķnum samkvęmt vöxtum Sešlabankans. Hann telur aš tilmęlin stangist į viš lög og ętlar aš senda frį sér önnur tilmęli til lįnžega į morgun.

 

Nišurstaša: 

Manni viršist ljóst skv. fordęmingum; Talsmanns Neytenda, Neytendafélagsins, Samtaka Hśseigenda og fleiri ašila - aš žessari nżju stefnumótun rķkisstjórnarinnar veršur mętt af fyllstu hörku.

Reikna veršur meš, nżrri syrpu af dómsmįlum. Ž.e. klįrt.

Hvaš annaš rķkisstjórnin uppsker, veršur aš koma ķ ljós.

En, stęrstu vonbrigšin eru ž.s. viršist ķ ljósi ummęla Gylfa Magnśssonar, vera misheppnuš endurreisn bankakerfisins.

En, ef žaš ręšur ekki viš žetta tiltölulega litla įffall - žį er klįrt aš ekki ręšur žaš viš aš afskrifa žann stóra bunka af slęmum lįnum, sem fram kemur aš til stašar eru ķ bankakerfinu skv. upplżsingum Sešlabanka Ķslands.

 

Kv.


AGS og Steingrķmur segir hér vera hafinn hagvöxt, en skošum ašeins nįnar tölur Hagstofu Ķslands!

Skv. Hagstofu Ķslands, var hagvöxtur į fyrsta įrsfjóršungi. En, viš nįnari skošun vekur athygli. aš nįnast allar breytur eru neikvęšar, sem setur spurningamerki viš akkśrat hvernig heildarnišurstaša um hagvöxt fyrir žaš tķmabil er fengin akkśrat.

Fyrsti įrsfjóršungur 2010, Hagstofa Ķslands

  • Einkaneysla,   - 0,6%
  • Samneysla,     - 0,5%
  • Fjįrfesting,   - 15,6% (kemur į móti aukningu į sķšasta fjóršungi upp į 16,6%, nettó ef til vill
  •                                    fjįrfesting plśs 1)
  • Śtflutningur,   - 3,6%
  • Innflutningur, - 3,3%
  • Žjóšarśtgj., + 1,3%
  • Hagvöxtur,  + 0,6%

Įhuga vekur ennfremur aš įn "įrstķšabundinnar leišréttingar" vęri veriš aš tala um samdrįtt upp į 6,9% en ekki hagvöxt upp į 0,6%.

Spurningin er: Er žetta hagvöxtur?

Mér sżnist markveršast, aš tölur yfir veltu eru alla neikvęšar, ž.e. inn-/śt-flutningur, neysla og samneysla.

Tja, ef žetta er uppgangur, žį hvaš er kreppa :)


Kv.


Hver er lęrdómur okkar af efnahags vanda tengdum Evrusvęšinu, ķ sambandi viš hvort er betra aš vera meš krónu eša Evru?

Grunnvandi krónunnar liggur ķ sjįlfu hagkerfinu, ž.e. hennar vandi er sį aš framleišsluhagkerfiš er einhęft meš einhęfann śtflutning.

  • Sveiflur verša oftast nęr fyrir žann tilverknaš, aš sveiflur verša ķ hagkerfinu.
  • Leišin, til aš minnka sveiflurnar, er aš breyta sveiflutķšni sjįlfs hagkerfisins - sem žį gerir einnig krónuna stöšugari - reyndar mun žaš einnig skapa žau hlišarįhrif aš gera žaš aušveldara aš bśa viš annan gjaldmišil en krónu.

Sjśkdómsgreiningin er sem sagt sś, aš gengissveiflur séu einkenni sjśkdóms sem eigi rót til sjįlfs grunnsins er allt hvķlir į, ž.e. framleišsluhagkerfiš.

Réttur skilningur, er sķšan forsenda fyrir žvķ aš komast aš réttum lausnum.

 

Hverskonar framleišsluhagkerfi, žrifust innan Evrunnar?

Žetta žarf ašeins aš skoša gagnrżnum augum, ž.e. fyrir hvaša hagkerfi Evran hefur virkaš hvaš best - ž.e. hagkerfi sem selja dżra hįtękni vöru fyrir mikinn pening per tonn.

Af hverju er žaš atriši?
Ž.e. vegna žess, aš ef žś fęrš mikinn viršisauka fyrir žinn śtflutning, ž.e. varan į endanum veršur mjög mikiš veršmętari en ž.s. fer ķ hana af hrįefnum, žį skiptir sjįlft veršiš į gjaldmišlinum ekki lengur höfušmįli fyrir žinn śtflutning ž.e. samkeppnishęfni hans, einmitt vegna žess aš veršiš į gjaldmišlinum er žį svo lķtill hluti heildarveršmętaaukningar hrįefnanna.

Žannig, aš žį ber žitt framleišsluhagkerfi dżran gjaldmišil og žaš įn vandkvęša.

 

Ķslenska framleišsluhagkerfiš er mjög viškvęmt fyrir kostnašarhękkunum!

Ž.e. aftur į móti mjög klįrt, oftlega sannaš meš dęmum ž.s. krónan hękkar og śtflutningi hnignar - innflutningur veršur meiri aš veršmętum; aš ķsl. framleišsluhagkerfiš er mjög viškvęmt fyrir veršinu į gjaldmišlinum.

  • Höfum ķ huga, aš ķ staš žess aš okkar ašalśtflutningur sé dżr tęki og ašrar hįtęknivörur, er hann ferskfiskur aš mestu óunninn og įl (ž.e. ekki vörur śr įli) - svo höfum viš feršamenn.
  • Ž.s. ég er aš reyna aš segj, er aš frumstęši okkar framleišsluhagkerfis sé žarna til vansa, sem sést m.a. annars į lęrdómi S-Evrópu af žvķ aš bśa viš Evru.


En, įstęša žess aš framleišsluhagkerfum margra Evru-rķkja hnignaši undir Evrunni, er hśn hękkaši ķ verši - var akkśrat sś, aš eins og śtflutningur Ķslands, er śtflutningur žeirra landa einnig į mun lęgra viršisaukastigi veršmętalega en t.d. śtflutningur Žżskalands.

Žetta er atriši sem žarf aš skoša af mikilli alvöru, en eins og ég skil žetta, ž.s. Evran mišast viš Žżskaland og ž.s. Ķsl. framleišsluhagkerfiš er miklu mun vanžróašra, žį gildir eftirfarandi:

  • Laun hér verša alltaf aš vera lęgri en ķ Žżskalandi, ķ samręmi viš aš hvaša marki viršisauki per tonn er lęgri hér į landi.
  • Vegna žess, hve okkar framleišsluhagkerfi hnignar hratt ef innlendur kostnašur hękkar, verša laun aš lękka hérlendis eftir žvķ sem Evran hękkar ķ veršgildi.
  • Laun mį hękka, ef Evran lękkar.
  • Laun mį ekki hękka umfram aukningu framleišni ķ hagkerfinu, sem į sķšasta įratug var cirka 1,5% į įri.


Höfum ķ huga, aš žetta er mjög erfiš spennitreyja - aš auki, aš löndunum sem nś eru ķ vandręšum Evrópu, sem lentu ķ vķtahring vaxandi višskiptahalla og skuldasöfnunar, žeim tókst ekki aš aušsżna aga af žessu tagi - žannig aš žetta er raunverulega mjög - mjög erfitt ķ framkvęmd.

Höfum aš auki ķ huga
, aš til žess aš žetta gangi upp, verša allir aš spila meš og ž.e. rķkiš, sveitarfélög og ašilar vinnumarkašarins. Ž.e. ekki sķst ž.s. er erfitt.

*******Ég hef ekki trś į aš žetta sé hęgt ķ framkvęmd.*******

 

Nišurstaša

Žannig, aš minn lęrdómur af krķsunni ķ Evrópu tengdri Evrunni, er sį aš žrįtt fyrir alla galla - sem trśiš mér ég žekki žį alla - sé enn meira gallaš fyrir okkur, aš bśa viš annan gjaldmišil en krónu; svo lengi sem okkar framleišsluhagkerfi er hvort tveggja ķ senn einhęft og "low tech".

Viš getum hugsanlega haft ž.s. langtķmamarkmiš, aš taka upp annan gjaldmišil - sem viš rįšum ekki yfir - t.d. 20 įra plan.

  • Žaš žarf aš hefja allsherjar og langtķmaįtak, til aš bęta framleišsluhagkerfiš.
  • Žaš gengur ekki lengur, aš hafa framleišsluhagkerfiš sambęrilegt viš S-Evrópu og į sama tķma reyna aš halda uppi sama žjónustustigi og į Noršurlöndum.
  • Ég er hręddur um, aš viš veršum aš fęra žjónustustig nišur į žaš plan sem framleišsluhagkerfiš ķ reynd stendur undir - og sķšan gera žaš aš langtķmaplani svona 20 įra plani, aš komast til baka.

 

 

Kv.


Žaš viršist sem aš innganga ķ Evrópusambandiš, muni ganga okkur Ķslendingum treglega, ķ ljósi ummęla Camerons, Hagues og Balkenende! Sjį einnig yfirlķsingu leištogarįšsins, į frummįli.

Žegar efnislegt innihald žess hluta leištogafundar ašildarrķkja Evrópusambandsrķkja žann 17. jśni, sem beinist aš Ķslandi, er hafšur ķ huga ķ samhengi viš ķmis ummęli, sem fram hafa komiš frį embęttismönnum, mešlimum rķkisstjórna Breta og Hollendinga, sem og frį žżska žinginu rétt fyrir leištogafundinn; viršist vera aš Ķsland sé žarna dįlķtiš sett upp aš vegg.

 

EUROPEAN COUNCIL, Brussels, 17 June 2010 - bls. 10

24. The European Council welcomes the Commission opinion on Iceland's application for membership of the EU and the recommendation that accession negotiations should be opened. Having considered the application on the basis of the opinion and its December 2006 conclusions on the renewed consensus for enlargement, it notes that Iceland meets the political criteria set by the Copenhagen European Council in 1993 and decides that accession negotiations should be opened.

25. The European Council invites the Council to adopt a general Negotiating Framework. It recalls that negotiations will be aimed at Iceland integrally adopting the EU acquis and ensuring its full implementation and enforcement, addressing existing obligations such as those identified by the EFTA Surveillance Authority under the EEA Agreement, and other areas of weakness identified in the Commission's Opinion, including in the area of financial services. The European Council welcomes Iceland’s commitment to address these issues and expresses its confidence that Iceland will actively pursue its efforts to resolve all outstanding issues. The European Council confirms that the negotiations will be based on Iceland's own
merits
and that the pace will depend on Iceland's progress in meeting the requirements set out in the negotiating framework, which will address i.a. the above requirements.

Lykilorš textans aš ofan eru greinilega: "...Iceland's own merits,,,pace will depend on Iceland's progress in meeting the requirements set out in the negotiating framework..."

  • Hraši višręšna veršur hįšur žvķ hve hratt Ķsland kemur til móts viš sett skilyrši. 

 

Og, hver eru žessi settu skilyrši?

  • Jan-Peter Balkanende: "We won't block negotiations, but there are hard demands Iceland has to meet." Iceland Faces Uphill Battle to Join EU
  • "It is essential to underline that in the course of negotiations the extent to which Iceland sticks to its international obligations will determine the momentum of the talks," the EU diplomat added. "They have to solve this before accession." Iceland Faces Uphill Battle to Join EU

  • The Dutch are pleased that they have "managed to convince the other member states that this is not a bilateral issue. It's turned into a whole-of-EU issue - that's very important." Iceland Faces Uphill Battle to Join EU
  • "We are happy with the opening of negotiations. It doesn't explicitly mean they have to pay up before they join, but realistically it will be very difficult for them to join if they don't pay," a UK diplomat told this website. Iceland Faces Uphill Battle to Join EU
  • David Cameron, forsętisrįšherra Bretlands, segir Ķslendinga skulda Bretum 2,3 milljarša punda og breska stjórnin mun nżta ašildarvišręšur žeirra viš ESB til aš tryggja žaš aš žeir standi viš skuldbindingar sķnar. Ķslendingar verša aš borga
  1. Ķsland žarf sem sagt, aš ganga frį Icesave deilunni meš žeim hętti, aš Bretar og Hollendingar, séu sįttir viš lausn mįla.
  2. Ķsland žarf aš hętta hvalveišum.
  3. Ķsland žarf aš framkvęma tilteknar breitingar į stofnunum, skv. kröfum sem framkvęmdastjórnin hefur sett fram, ž.e. ašlögunarskilyrši.
  • Öllu žessu žarf aš ljśka eša veriš bśiš aš koma į rekspöl sem gagnašilum Ķslands finnst įsęttanlegur, til aš samningar af žeirra hįlfur fįi aš ljśka.
  • Mótašilar okkar, eru einmitt ķ ašstöšu til aš setja slķk skilyrši, ž.s. eftir allt saman gildir žaš enn, aš žaš eru mešlimarķki Evrópusambandsins sem taka endanlega įkvöršun um aš samžykkja eša synja nżju rķki inngöngu.
  • Žaš hefur reyndar aldrei gerst, aš višręšum ljśki og sķšan sé nżju ašildarrķki hafnaš, fremur er žaš žannig, aš višręšur dragast į langinn žangaš til aš umękjandi dregur annaš af tvennu kröfu sem mótašilar sętta sig ekki viš til baka eša žį aš žeir į endanum sętta sig viš aš framkvęma e-h tiltekiš sem gerš er krafa um og žeim veršur ljóst aš žeim er ekki undankomu aušiš.

Plottiš er sem sagt augljóst, mótašilar okkar sjį ķ hendi sér aš samningsašstaša žeirra er best viš žęr ašstęšur, aš samningavišręšum sé hleypt af staš og sķšan tafšar ž.e. Ķslandi stillt upp aš vegg žar til lįtiš er undan kröfum.

 

Hvernig eiga žį andstęšingar Evrópusambands ašildar aš bregšast viš?

  • Žaš liggur einnig klįrt fyrir - ž.e. aš sjį til žess aš ekkert, alls ekkert, sé gefiš eftir ķ Icesave deilunni - ž.e. svo lengi sem hśn stendur yfir, žį blokkera Hollendingar og Bretar Evrópusambands ašild. Žannig eru Bretar og Hollendingar, óvart bandamenn žeirra, sem ekki vilja Evrópusambands ašild Ķslands.
  • eša, aš algerlega sé žvķ hafnaš, aš hętta hvalveišum. Nęgt fylgi til žess, aš žęr haldi įfram, tryggt hér innan lands.

 

Nišurstaša

Ķ įlyktun leištogafundar Evrópusambandsrķkja žann 17. jśni sķšastlišinn, var Ķslandi ķ reynd stillt upp viš vegg - ž.e. lesiš į milli lķna, gangiš aš skilyršum Breta og Hollendinga, įsamt öšrum fram komnum skilyršum; annars fįiš žiš ekki ašild.

  • Augljóslega munu nś Evrópusinnar, berjast fyrir žvķ aš gengiš sé aš skilyršum Breta og Hollendinga um Icesave, sem vart žarf aš koma į óvart, og einnig žvķ aš hvalveišum sé hętt og vęntanlega einnig aš žęr breytingar į stofnunum sem óskaš er eftir verši framkvęmdar hiš snarasta, žį žęr kosti umtalsvert į sama tķma og žarf aš skera nišur.
  • Į sama tķma, munu andstęšingar Evrópusambands ašildar, gera allt ž.s. žeir geta, til aš tefja žaš aš Icesave višręšum ljśki og helst aldrei, einnig berjast gegn žvķ aš įkvöršun verši tekin um aš hętta hvalveišum, og aš auki draga ķ efa og tefja fyrir framkvęmd breytinga į innlendum stofnunum, sem Framkvęmdastofnun Evrópusambandsins krefst.

 

Ljóst er aš deilurnar hér innanlands, eru rétt aš hefjast - aš Icesave deila sķšasta įrs, var bara upphitun - "you aint seen nothing yet"!

 

Kv.


Notum raungengisvišmiš įsamt myntkörfu

Žaš er engin fullkomin lausn til stašar fyrir okkur, ž.s. gengiš hér žarf aš sveiflast öšru hvoru, en į sama tķma viršist ljóst aš viš getum ekki haft žaš fljótandi.

En, tķmabil flotgengis eins og allir vita, endaši meš skelfingu.

  • Lķklega er skįrsta lausnin, aš setja upp myntkörfu og halda žvķ stöšugu um hrķš - fylgjast meš raungengi og višhafa višmiš žar um, og ef žaš hękkar yfir višmiš žį er gengiš lękkaš um einhver prósent og sķšan aftur sett stöšugt um hrķš.
  • Ef ž.e. gefiš upp hvernig reglurnar virka, ž.e. genginu er stjórnaš skv. raungengisvišmiši og mišaš viš aš raungengi haldist innan vissra marka, žį į alveg aš vera hęgt aš halda hér fremur lįgri veršbólgu.
  • Hśn veršur žó sennilega e-h hęrri en ķ samkeppnislöndum, sama um vaxtastig - en, ef ašilar vinnumarkašar fįst til samvinnu um aš višhalda raungengi eins stöšugu og gerlegt er, žį ętti smįm saman aš vera hęgt aš fękka žessum gengisfellingum.


Bank of International Settlements
, Quarterly Review - June 2010

Sjį, undirkaflann ""Currency collapses and output dynamics: a long-run perspective"

  • Vandinn er sį, aš bśa viš Evruna krefst aga ķ hagstjórn, sem er nęstum žvķ ómögulegur ķ framkvęmd, sem sést m.a. į žvķ aš öll lönd S-Evrópu lentu ķ vanręšum, eins og viš einnig į umlišnum įratug.



Žaš er mjög mikilvęgt fyrir okkur, aš hafa eigin gjaldmišil ž.e. krónu, svo viš getum tryggt rétta gengisskrįninug.

  • Žaš hefur tvisvar gert ķ Ķslandssögunni, aš hér hafi veriš višhaldiš kolrangri gengisskrįningu, ž.e. sķšan 1924 er gengiš var hękkaš eina skiptiš ķ sögunni og fram til 1959 - hitt tķmabiliš er hįgengistķmabiliš į umlišnum įratug.
  • Žegar gegniš er rangt skrįš af svo miklu leiti, sem žau įr - žį gerist hiš klassķska, aš kaupmįttur er of sterkur, śtflutningur skreppur saman, Ķsland ž.e. hagkerfiš er rekiš meš halla og gjaldeyrisvarasjóšir skreppa saman.
  • Į fyrra tķmabilinu, lentu menn einmitt žar ķ vandręšum ž.s. žaš varš gjalderyrisžurrš į vissu tķmabili svo sett voru fręg höft, sbr. haftatķmabil.
  • žaš mį vel vera, aš einhver hagerfi geti bśiš viš žann lśxus aš višhalda stöšugu gengi - en, žaš krefst grķšarlega agašrar hagstjórnar - sem dęmi ef Ķsland myndi bśa viš slķkt, žurfa laun aš lękka ef Evran hękkar ķ veršgildi ef viš gerum rįš fyrir aš bśa viš Evru, svo atvinnuvegir tapi ekki samkeppnishęfni.
  • Svona lagaš er yfirleitt ekki mögulegt ķ praxķs - sem sést af žvķ, aš žegar reynt var aš višhalda gengisstöšugleika yfir įrabil hérlendis, žį hękkaši raungengi jafnt og žétt įrum saman žar til ķ óefni var komiš meš śtflutningsatvinnuvegi og haftatķmabil tók viš - viš myndum hafa endurtekiš veseniš į 6. įratugnum į umlišnum įratug er viš bjuggum viš fljótandi gengi ž.s. raungengi og gengi hvort tveggja varš alltof hįtt, ef ekki hefši veriš fyrir žaš aš bankarnir voru meš svo mikinn rekstur erlendis aš žeir héldu öllu hér uppi į mešan.
  • Ef viš skošum Evrusvęšiš, žį geršist svipaš ķ S-Evrópu, ž.e. kostnašarhękkanir voru jafnt og žétt yfir tķmabiliš frį žvķ aš Evran var tekin upp, ķ flestum rķkjum S-Evrópu. Og alveg eins, žį tapši žeirra śtflutningur samkeppnishęfni, įr frį įri žannig aš śtfltuningur skrapp saman. Į sama tķma alveg eins og į Ķslandi orsakaši of hįtt gengi fyrir viškomandi hagkerfi ž.e. of hįtt raungengi, žaš aš innflutningur ós stig af stigi, - og ķ dag er komiš ķ óefni. Žvķ, eitthvaš žarf aš borga fyrir allan žennan innflutning, og žaš var gert meš mikilli skuldasöfnun almennings og fyrirtękja.
  • Žetta er žaš ójafnvęgi sem er aš drepa Evruna.


Mér sżnist augljós aš ž.s. viš upplifšum žaš akkśrat sama, žegar viš sjįlf vorum aš reyna aš halda uppi stöšugu gengi, annars vega og hins vegar žį gekk ekki betur aš vera meš žaš fljótandi, aš innan Evru į žvķ tķmabili hefši žaš sama gerst hjį okkur og S-Evrópu, og aš alvegn eins og S-Evrópa vęrum vķš ķ alvarlegri efnahagskrķsu.

  • Sem betur fer getum viš enn fellt gengiš. Hérlendis hefur einfaldlega ekki fram aš žessu tekist, aš višhalda stöšugu raungengi yfir langt tķmabil, ekki tókst žaš heldur ķ S-Evrópu, svo žetta er ekki bara léleg ķsl. hagstj. žetta er raunverulega erfitt.
  • Žetta sem sagt raunverulega mjög erfitt, ž.s. til žarf allsherjar samvinnu alls žjóšfélagsins um aš višhalda stöšugu raungengi, sem dęmi mį žį ekki hękka laun umfram cirka 1% - 11/2% sem var mešal framleišni aukning sķšasta įratugar.


En, ž.e. hęgar sagt en gert, aš fį alla til aš spila meš, af svo miklum aga. Hafiš einnig ķ huga, aš žetta žķšir einnig aš laun žurfa aš lękka, ef gengi Evrunnar hękkar.

Ég einfaldlega sé žetta ekki sem gerlegt.

 

Svo ég legg til žetta fyrirkomulag, ž.e. krónan sé lögš ķ myntkörfu en aš višmišunarrelgan verši mišuš viš tiltekiš raungengi, og gengiš verši žvķ fellt ef raungengi fer umfram žaš višmiš.

Žaš verši svo į įbyrgš ašila vinnumarkašarins og stjórnvalda, aš sjį til aš žetta gerist ekki mjög oft.

Smįm saman, lęrum viš aš lįta žetta gerast meš meš lengra millibili.

 

Kv.


Hvernig förum viš aš žvķ, aš skipta śt innfluttu eldsneyti og žaš raunverulega meš hagkvęmum hętti?

Sko, til aš koma ķ veg fyrir allan misskilning, er ég ekki aš tala um rafbķlavęšingu - heldur eitthvaš ennžį hagkvęmara.

Ég ętla aš taka dęmi um sennilega besta rafbķlinn į markašinum ķ augnablikinu, hinn glęnżi Nissan Leaf.

Greinilegt af akstursprófunum, aš žarna fer fyrsta flokks ökutęki. Sjį t.d.:

Nissan Leaf, Test date 17 June 2010

Nissan Leaf Hvaš hef ég į móti žessum bķl - tja, ž.e. eftirfarandi:

A)Dręgni 160 kķlómetrar.

B)Tekur 8 klt. aš fullhlaša.

C)Verš £28.350 eša $32.780.

Umreiknaš ķ krónur eru žaš:

 £28.350 * 188 = 5.329.800

 $32.780 * 126,93 = 4.160.764

Žetta hljómar ef til vill ekki svo rosalegt, en hérna myndi hann kosta enn meira en ķ Bretlandi, en ķ Bretlandi kostar t.d. Volkswagen Golf gjarnan ķ kringum 18.000 pund. Žannig, aš žetta verš er um 10 žśsund yfir mešalvirši fyrir Golf stęrš af bķl ķ Bretlandi. 

Svo viš erum aš tala um verš hér į landi į bilinu 6 - 7 milljónir. Žetta sér mašur śt, meš žvķ aš hér į landi kostar nś Golf nś į veršbilinu 4 - 5 milljónir.

Žarna munar hęrri gjöldum į bķlum hérlendis en ķ Bretlandi.

Sem sagt, bķll sem er verulega dżrari - minna praktķskur og žś žarft aš bķša klukkustundum saman eftir žvķ aš hann hlaši sig, t.d. ķ Stašaskįla į leišinni noršur.

------------------------------Ašrir valkostir?

Žeir snśast um aš nota įfram venjulega bķla meš sprengihreyfli eša "internal combustion engine". En, nota eldsneyti framleitt hérlendis.

Metan - er žegar ķ notkun. Skv. eiganda verkstęšis sem sér um breytingar kosta į bilinu 300ž. - 700ž. aš breyta bensķnbķl til aš brenna metani. Hann getur įfram brennt bensķni, lķka.

Kostur viš metan, er aš žaš er tiltölulega umhverfisvęnt aš brenna žaš, ž.s. metan er mjög virk gróšurhśsa lofttegund, og brennsluafuršir eru minna alvarleg efni. Aš auki, ber aš hafa ķ huga, aš metaniš sem notaš er hér meš žessum hętti, annars sleppur ónotaš śt ķ andrśmsloftiš, svo aš ķ heild dregur brennslan ķ žessu tilviki śr gróšurhśsaįhrifum. 

Į hinn bóginn, er magn metans takmarkaš - ekki er nįndar nęrri žvķ nęgilegt magn af žvķ tilfallandi hérlendis, til aš knżja nema lķtiš brot af bķlaflotanum.

Sķšan er žessi kostnašur viš breytinguna töluverš upphęš einnig, ef margfölduš meš mörgum bķlum.

Metanól - er sérlega hagkvęmur kostur ķ okkar tilviki ž.s. viš getum bśiš til metanól ķ miklu magni, įn žess aš nota til žess nokkurn skika af gróšurlendi. Žaš kemur til žannig, aš žetta metanól veršur ekki bśiš til śr gróšurleyfum. 

Žess ķ staš, veršur žaš til meš žeim hętti, aš fyrst er bśiš til vetni meš rafgreiningu meš ķsl. rafmagni. Sķšan er notašur brennisteinn, tekinn śr śtblęstri ķsl. hįhitasvęša, og afuršin er metanól.

Sjį: Carbon Recycling International

Žetta er hęgt, fręšilega séš, aš gera fyrir allan bķlaflotann.

Breytingar sem žarf aš gera į bķlum, ķ mörgum tilvikum eru engar.

Ķ dag ž.s. metanól er notaš - annašhvort til ķblöndunar ķ bensķn eša eingöngu eins og vķša ķ Brasilķu, žį eru framleiddir bensķnvélar sem alveg eins geta brennt metanóli.

Slķkir bķlar eru til ķ dag. Flestir bensķnbķlar geta brennt metanóli ķ hlutfallsblöndu meš bensķni.

Žannig, aš žennan sparnaš er hęgt aš innleiša tiltölulega hratt, ef vilji er fyrir hendi.

Žaš besta, er aš žś žarft ekki aš skipta um tękni - og žś tapar ķ engu žvķ notagildi sem žś ert vanur/vön.

PS: ž.s. best er af öllu, ekki žarf aš skipta um dreyfikerfi ef skipt er yfir ķ metanól, ž.s. ž.e. vökvi meš svipaša eiginleika og bensķn. Nż dreyfikerfi, er ašalkostnašurinn viš ašrar hugmyndir.

 

Kv.


Hver er staša žjóšarbśsins, aš afloknum fyrsta įrsfjóršungi, žessa įrs?

Į vef Sešlabanka Ķslands, mį nįlgast margvķslegar upplżsingar um stöšu žjóšarbśsins, og hagžróun.

Skošum ašeins stöšu landsins Ķslands, eins og hśn er ķ dag!

 

Staša žjóšarbśsins

Heildarskuldir: - 14.365 ma.kr.

Heildareignir: + 9.092 ma.kr.

Heildar staša: - 5.273 ma.kr.

 

  • Taka ber žó žeim tölum meš žeim fyrirvara, aš žęr innihalda skuldir fjįrmįlastofnana ķ gjaldžrotamešferš, sem tališ er aš muni afskrifast.

Ef eignir og skuldir žeirra eru dregnar frį, fęst eftirfarandi staša žjóšarbśsins:

Skuldir: - 3.028 ma.kr.

Eignir: + 2.567 ma.kr.

Hrein staša: - 461 ma.kr.

 

Žaš er mjög vinsęlt hjį Gylfa Magnśssyni, aš vitna ķ žessa nettótölu žvķ hśn hljómar svo lįg. En, slķk tilvitnun er mjög villandi, ž.s. žarna eru inni ķmsar žęr eignir sem kemur ekki til greina aš selja ž.s. žęr eru ķ reynd ekki sérlega seljanlegar, og eignir lķfeyrissjóša.

  • Sanngjörn tala, er sennilega eitthvaš nįlęgt žvķ, ef deilt er meš 2 ķ eignir, og svķšan dregiš frį.

 

Įrsfjóršungslegur greišslujöfnušur viš śtlönd ķ milljöršum króna į veršlagi hvers tķma
                          2009 /1   2009 /2   2009 /3   2009 /4   2010 /1
Višskiptajöfnušur   -22,2      -23,0       -32,3       23,1      -27,1

 

  • Eins og sést, er višvarandi višskiptahalli.

Žaš er einn helsti grunnvandi Ķslands um žessar mundir, aš gjaldeyristekjur duga ekki fyrir kostnaši af erlendum skuldbindingum + ž.s. er innflutt.

AGS lįnin ķ dag, gegna žvķ hlutverki aš koma ķ veg fyrir, aš žessi višvarandi višskiptahalli leiši til greišslufalls landsins.

En, sį halli veldur žvķ aš stöšugt gengur į gjaldeyrisforšann, žannig aš ef žetta įstand heldur įfram, žį er alveg hęgt aš framreikna žaš cirka hvenęr landiš veršur greišslužrota, ž.e. žegar gjaldeyrisvarasjóšur klįrast.

Ķ dag er haldiš fram, aš sį sjóšur dugi śt įriš 2013. Ég held aš ég treysti mér ekki til aš lofa žvķ!

 

Til gamans set ég inn hlekk į nżjustu hagspį Hagstofu Ķslands. Sś spį, verš ég aš segja, aš er meš hreint endemum bjartsżn - sem dęmi, aš hśn er verulega bjartsżnni en sķšasta spį AGS fyrir Ķsland, skv. 2. įfangaskżrslu AGS.

Hagstofa Ķslands, spį byrt 15. jśnķ 2010.

Til samanburšar, 2. įfangaskżrsla AGS.

Iceland Staff Report For Second Review

Einnig til samanburšar, glęnż hagspį ASĶ. Sś er til muna svartsżnni en spį Hagstofu.

Hagspį Alžżšusambands Ķslands

En annar samanburšur, rit Samtaka Išnašarins ž.s. rķkisstjórninni er rįšlagt ķ rķkisfjįrmįlum, og einnig hverni į aš endurreisa stöšu hagkerfisins. En, rķtiš inniheldur einnig hagspį.

NAUŠSYNLEGAR UMBĘTUR Ķ FJĮRMĮLUM HINS OPINBERA

Įhugavert er aš spį Hagstofu Ķslands, er til muna bjartsżnni en allar hinar spįrnar - sem styrkir mann ķ žvķ, aš draga žį nišurstöšu fremur en hitt ķ efa. Spį ASĶ er įberandi svartsżnust.

  • Žann fyrirvara žarf aš gera viš allar spįrnar, aš žęr reikna meš virkjanaframkvęmdum ķ fleirtölu įsamt upphafi framkvęmda viš įlver ķ fleirtölu į nęsta įri.
  • Ef ekki veršur af žeim framkvęmdum, eša žį ašeins ein žeirra fer af staš, skv. nżlegum samningi viš Kķna, žį eru forsendur allra žessara spįlķkana brostnar og efnahagsframvinda veršur til muna lakari.

 

Kv.


Er Spįnn aš hruni kominn? Veršur Spįnn Lehman Evrópu?

Rifjum upp vandręši ķsl. bankanna örlķtiš, en eftir 2006 viršist sem žeir hafi veriš settir ķ frost į alžjóša lįnamörkušum. Žašan ķ frį, stóraukast inngrip žeirra ķ ķsl. hlutabréfamarkaš, ž.s. leikrit er sett į sviš meš žvķ aš bśa til eftirspurn eftir eigin hlutabréfum meš žeim hętti aš starfsmenn voru lįtnir taka grķšarlegar upphęšir aš lįni ķ formi kślulįna meš verši ķ bréfunum einum, og žannig létu žeir verš hluta hękka stöšugt žetta sķšasta tķmabil frį mišju įri 2006 fram aš hruni ķ október 2008.

Spurningin er hvort spęnskir bankar eru komnir į žennan sama staš og ķsl. bankar voru komnir um mitt įr 2006, žegar žaš viršist aš alžjóšlegir lįnamarkašir hafi lokaš į žį. Viš slķkar ašstęšur, ef viškomandi banki skuldar mjög mikiš en hefur ekki yfir nęgilegu fjįrmagni aš rįša til aš borga žęr skuldir ķ einum gręnum; žį žarf sį banki aš afla sér skammtķma lįna til aš fleyta sér įfram ķ von um aš hlutir skįni seinna. 

En, ef įstandiš skįnar ekki, skuldir halda įfram aš hękka, žį kemur aš žvķ aš öll sund lokast og svokölluš lausafjįržurrš veršur og bankinn hrynur. Er žetta framtķš Spęnskra banka?

  • Eins og į Ķslandi, varš til bóluhagkerfi žó spęnska bólan hafi veriš af öšru tagi.
  • Alveg eins og ķ Bandar. skapašist mikil umfram-eftirspurn eftir hśsnęši, nema aš į Spįni var sś hśsnęšis bóla enn żktari. ef eitthvaš er, sem vęntanlega žķšir aš vandinn tengdur slęmum hśsnęšis lįnum er af enn stęrri skala.
  • Nś, Bandar.m. voru mjög duglegir aš dreifa žessum hśsnęšislįna vanda śt um heim, meš žvķ aš selja įfram žessi "Sub-Prim" hśsnęšis-lįna-skuldabréf, žannig aš žegar upp var stašiš, lentu ekki bara Bandar. bankar ķ fjįrmögnunar vanda af žessa völdum heldur einnig fjölmargir evrópskir bankar - žannig, aš ekki einungis rķkisstj. Bandar. heldur einnig rķkisstj. fjölmargra Evrópurķkja voru tilneytt til aš koma bönkum sķnum til bjargar svo žeir yršu ekki gjaldrota ķ stórum stķl.
  • Ef viš skošum hśsnęšislįna-vanda Spįnar śt frį žeirri forsendu aš hann sé ekki einungis vandi Spįnar, žį hefur "Bank of International Settlement" birt gögn um dreifingu skulda evrópskra banka milli rķkja - og nišustašan ef skošašar eru skuldir einstaklinga og fyrirtękja į Spįni viš žżska og franska banka, aš žęr eru "French exposure $248bn and that of Germany $202bn" ž.e. samanlagt $450 milljaršar. Žetta er nįlęgt žvķ helmingur €750 milljarša sameiginlegs björgunar pakka ESB.
  • Sem sagt, alveg eins og skuldavandi tengdum bandar. undirmįlslįnum orsakaši vķštęka kreppu vegna žess aš bankar śt um allan heim uršu fyrir tjóni, žį er vandi tengdur skuldum einstaklinga/fyrirtękja į Spįni einnig vandi annarra Evrópurikja ž.s. žeirra bankakerfi eiga mikiš af žessum skuldum, og munu žvķ meš svipušum hętti, lenda ķ vanda ķ kjölfariš. Žanni, aš vandi Spįnverja raunverulega getur orsakaš vķštękan vanda innan Evrópurķkja.
  • "According to BIS data, banks headquartered in the eurozone had a total of $1,579bn at the end of 2009 in exposure to Greece, Ireland, Portugal and Spain – the four countries at the centre of the debt crisis." - žetta er įmynning um, aš grķšarlegar upphęšir eru ķ hśfi, ef Spįnn endar ķ krķsu sem sķšan orsaki dómķnó įhrif į önnu lönd innan Evrópu ķ vanda.

 

Fréttir ķ žessari viku benda til vaxandi vanda į Spįni

Spanish banks break ECB loan record

"Spanish banks borrowed €85.6bn ($105.7bn) from the ECB last month. This was double the amount lent to them before the collapse of Lehman Brothers in September 2008 and 16.5 per cent of net eurozone loans offered by the central bank."

"This is the highest amount since the launch of the eurozone in 1999 and a disproportionately large share of the emergency funds provided by the euro’s monetary guardian, according to analysis by Royal Bank of Scotland and Evolution. Spanish banks account for 11 per cent of the eurozone banking system."

"“If the suspicion that funding markets are being closed down to Spanish banks and corporations is correct, then you can reasonably expect the share of ECB liquidity accounted for by the country to have risen further this month,” said Nick Matthews, European economist at RBS."

 

  • Žaš er augljóst įhyggjuefni, aš spęnskir bankar skuli vera aš taka svo mikiš af neyšarlįnum frį Sešlabanka Evrópu.
  • En, žeirra hlutverk er aš koma ķ veg fyrir lausafjįržurrš - en, lausafjįržurrš orsakar hrun viškomandi banka žegar ķ staš.
  • Ķ ljósi žessa, er ekki undarlegt aš ķ sķšustu viku hafi sį oršrómur vaxiš stig af stigi, aš Spįnn vęri aš ķhuga aš leita neyšarlįna frį Evrópusambandinu.
  • Žetta eru einnig mjög verulegar upphęšir žegar haft er ķ huga aš framlag Evrópusambands rķkja til björgunarpakka Grikklands, er €110 milljaršar. €85.6 er hvorki meira né minna en 78% af upphęšinni veitt til bjargar Grikklandi. Sķšan, žetta er bara aprķl - lķklegt tališ einnig aš spęnskir bankar hafi einnig slegiš svipuš lįn ķ mįķ en tölur fyrir žann mįnuš eru ekki enn fram komnar.

Spain approves labour market reform

"Francisco Gonzįlez, chairman of BBVA, the second largest Spanish bank, said on Monday the markets remained “closed” to many. Salvador Alemany, chairman of Spanish infrastructure group Abertis, on Tuesday confirmed heightened risk perception had made it harder for companies to borrow or raise capital."

"“Naturally it’s not so easy to get financing now,” he told a business conference."

"...the cajas became heavily exposed to Spain’s housing bubble just before it burst and have since been weakened by the broader recession."

"The central bank, meanwhile, has stepped in to rescue two lenders – Caja Castilla La Mancha and CajaSur – while most of the remaining 44 are in various stages of merger processes."

"Tuesday’s deadline on submitting merger plans means the central bank will soon be able to discern how much money it will need to disburse from the so-called Fund for Orderly Bank Restructuring. This has been capitalised at €9bn, extendable to a total €99bn through bond issuance and other borrowing."

 

Mikiš af spęnskum sparisjóšsbönkum "Cajas" sem eru e-h nįlęgt 50% af veltu spęnska bankakerfisins, viršast standa frammi fyrir versta vandanum, enda viršast žeir einkum vera žęr lįnastofnanir sem fólk leitar til er žaš vantar lįn fyrir ķbśš eša hśsi.

Žaš kemur žį ķ ljós ķ nęstu viku, žegar ofangreind "deadline" kemur hvaša upphęšir er um aš ręša fyrir spęnska rķkiš.

En, žaš vęri grķšarleg įffall ef ķ ljós kemur aš rķkisstjórn Spįnar er tilneydd aš óska eftir neyšarlįni.

 

Skošum ž.s. "Bank of International Settlement" hefur aš segja um vanda Evrópu

Sjį hlekk: Quarterly Review - June 2010

"...the Greek downgrade on 27 April and the subsequent market reaction may have more in common with the start of the subprime crisis in July 2007 than the collapse of Lehman Brothers in September 2008. That crisis began slowly with the disclosure of mounting losses on subprime mortgages and the downgrade by rating agencies of a large number of mortgage-backed CDOs. Similarly, emerging losses at several European banks were followed by a widening of Libor-OIS spreads (Graph A, left-hand panel). Over the next few months, European banks faced difficulties in funding their US dollar portfolios, as seen in the dislocation in crosscurrency swap markets from September 2007 onwards (Graph A, centre panel). While equity prices continued to rise up to mid-October, implied equity market volatility increased from July onwards, as reflected in the upward trend of the VIX (Graph A, right-hand panel).
The current market stress has been associated with the same increase in equity volatility as in the second half of 2007, but Libor-OIS spreads have moved up more slowly. Despite the recent rise to around 30 basis points, three-month US dollar Libor-OIS spreads remain well below their levels from August 2007 onwards. The current rise in the VIX initially followed the July 2007 trajectory, but then jumped sharply, as it did in September 2008. While cross-currency basis swaps are signalling difficulties for banks seeking to raise US dollars, the limited participation at US dollar auctions held by the ECB, the Bank of England and the Swiss National Bank suggests that the problem is more about counterparty credit risk than access to foreign currency funding. In contrast to July 2007, the euro-US dollar basis swap began the recent period at a level suggesting that stress was already present in cross-currency funding markets. The current departure point was similar to that of early September 2008, but the spread has widened by much less this time in response to worsening market conditions."

 

Žaš er įhugavert aš BIS skuli finnast, aš žróunin ķ Evrópu frį žvķ aš krķsan ķ Grikklandi hófst, lķkist žróuninni ķ Bandarķkjunum eftir aš undirlįna krķsan hófst.

Ķ Bandarķkjunum, tók žaš nokkurn tķma fyrir žį krķsu aš leiša til žeirra vištęku björgunarašgerša sem į endanum fóru fram. Ž.e. krķsan fór hęgt af staš, en vatt jafnt og žétt upp į sig - žar til aš žegar Lehmann féll aš allt ķ einu stóšu menn į bjargbrśn ž.s. hrun heilu bankakerfanna virtist į nęsta leiti.

Spurningin er žį hvort žetta er rétt, ž.e. aš skuldakrķsan ķ Evrópu sé ķ svipušum farvegi, ž.e. aš hśn sé enn aš vinda upp į sig, og aš stóra krķsan og trigger móment sambęrilegt viš Lehman sé enn framundan?

 

Nišurstašan; er ķ sjįlfur sér ekki įn fyrirvara. Lķkur viršast mjög umtalsveršar į, aš Spįnn sé į leiš ķ alvarlegan vanda. En, ekki veršur žvķ enn slegiš algerlega föstu. En, žegar og ef žaš gerist, veršur žaš mjög mikiš stęrri bitu, stęrra įfall, en žegar vandręšing hófust ķ Grikklandi.

 

Kv.


Mjög įhugaverš nżleg greining frį "Bank of International Settlements" um efnahagslegar afleišingar stórfellds gengishruns!

Žessi kafli, er undirkafli ķ nżjustu įrsfjóršungsskżrslu "Bank of International Settlements".

"Currency collapses and output dynamics: a long-run perspective1" 

Sjį hlekk: Quarterly Review - June 2010

 

Sį kafli er mjög įhugaveršur ķ ljósi umręšunnar um krónuna og afleišingar stórfellds gengisfalls. En, žessi kafli fjallar akkśrat um efnahagslegar afleišingar stórfellds gengisfalls, į grunni samanburšarfręši ķ alžjóšlegu samhengi, og žį skv. mati į reynslunni af slķku gengisfalli.

  • "This article presents new evidence on the relationship between currency collapses,,,and real GDP."
  • "The analysis is based on nearly 50 years of data covering 108 emerging and developing economies."
  • "...we identify a total of 79 episodes (Table 1). The threshold for a depreciation to qualify as a currency collapse is around 22%..."

Helstu nišurstöšur:
  • "We find that output growth slows several years before a currency collapse, resulting in
    sizeable permanent losses in the level of output."
  • "On average, real GDP is around 6% lower three years after the event than it would have been otherwise."
  • "However, these losses tend to materialise before the currency collapse."
  • "This means that the economic costs do not arise from the depreciation per se but rather reflect other factors."
  • "Quite on the contrary, depreciation itself actually has a positive effect on output."
  • Growth tends to pick up in the year of the collapse and accelerate afterwards.
  • Growth rates a year to three years after the episode are on average well above those one or two years prior to the event.

Ž.s. žarf aš skżra, er af hverju Ķsland er öšruvķsi?
  • En, nś kreppan hófst ķ október 2008, en ennžį bólar ekkert į hagvexti.
  • Lķklegar skżringar:
  1. Stjórnvaldsašgeršir, ž.e. samdrįttarmagnandi ašgeršir ķ formi skattahękkana.
  2. Vaxtastefna Sešlabanka Ķslands, en vaxtastigiš mešan ž.e. svo rosalega hįtt sem ž.e. virkar sem sjįlfstęšur öflugur hemill į getu hagkerfisins til hagvaxtar.
  3. Skuldastaša almennings - mat Sešlab.Ķsl. aš 24.000 heimili žurfi frekari ašstoš. En, skv. nżlegri könnun meta 40% heimila sjįlf žaš aš žau žarfnist frekari ašstošar. Žessi stašar er einnig mjög öflugur hemill į getu hagkerfisins til hagvaxtar.
  4. Grafalvarleg skuldastaša mjög stórs hluta atvinnulķfsins, en skv. mati bankanna eru um 40% lįna til fyrirtękja ķ vandręšum. Nżfjįrfesting veršur sś minnsta ķ įr frį seinna strķši. Žetta įstand er einnig öflugur sjįlfstęšur hemill į getu hagkerfisins til hagvaxtar.
  • Samanlagt er žetta aš ofan sennilega įstęša žess, aš ekkert bólar į hagvexti - enda erfitt aš sjį nokkurn hinn minnsta möguleika į hagvexti meš svo marga myllusteina togandi žaš nišur.


Nišurstaša

Įhugavert er aš sjį greinina sem ég vitna til ķ reynd stašfesta, aš gengisfall hjįlpar hagvexti. Aš vandinn er ekki gengisfalliš, heldur ž.s. įtti sér staš, įšur en gengisfalliš varš.

Ž.s. gengisfall hjįlpar hagkerfinu aš nį sér į nż, er greinilega mjög röng afstaša žeirra sem vilja halda gengi krónunnar sem hęstu - vilja jafnvel hękka žaš į nż.

 

Kv.


Skošum nįnar glęnżja stefnuyfirlķsingu nżs meirihluta ķ Reykjavķk!

Stefnuyfirlķsing nżs meirihluta ķ Reykjavķk hljómar dįlķtiš ķ mig, eins og allsherjar óskalisti ž.s. allir žeir sem žįtt tóku ķ aš koma honum saman, fengu sitt inn.

Žar mį finna krašak misgóšra hugmynda, en žar innan um eru samt sem įšur góšar - fallegar hugmyndir.

Nokkrar sparnašar tillögur mį žarna einnig finna staš.

En, hugmyndir sem kosta e-h, en mismikiš žó, sżnist mér žó vera töluvert fleiri.

  • Hugmyndir eša leišir sem kosta - litašar "Rautt".
  • Hugmyndir eša leišir sem spara - litašar "Gręnt".

Ég geri alltaf rįš fyrir, aš įtaksverkefni feli ķ sér kostnaš, einnig aš bęting žjónustu af sérhverju tagi feli ķ sér kostnaš, og aš auki aš sjįlfsögšu aš uppbygging hverskonar geri žaš einnig.

Hvaš kostar og hvaš ekki, er nįttśrulega hįš mķnu huglęga mati, sem ešli mįls skv. einhverjir verša ósammįla. Ķmislegt af žvķ sem ég merki rautt, sennilega kostar ekki mikiš žó žaš kosti eitthvaš. En, allt telur, sérstaklega ef žęttirnir sem kosta eru nokkur fjöldil

Ķ ljósi žess, hve kostnašarsamar hugmyndir eša leišir viršast mér vera mikiš mun fleiri, žį vakna meš mér smįvegis įhyggjur um žaš hvernig meirihlutinn ętlar sér aš lįta fjįrmįlastjórnunina ganga upp. En hafa skal ķ huga, aš framvinda efnahagsmįla ķ besta falli veršur aš skošast sem óviss. Lķkur eru verulega į žvķ, aš tekjusamdrįttur haldi įfram - ž.e. langt ķ frį öruggt, aš plön nśverandi stjórnvalda um efnahagslega višreisn gangi upp.

En, ef samdrįttur ķ tekjum borgarinnar mun halda įfram, veršur žörf fyrir śtgjaldanišurskurš augljós. Žannig śtkoma, getur reynt mjög mikiš į hina nżju stjórnendur. En, mišaš viš žeirra hugmyndir, viršist sem aš bjartżni rķki um horfur um efnahagsmįl.

Sjįum til hvort aš žaš rętist. Óvissan žar um er hiš minnsta klįr.

 

Kv.

 

------------------------------------------------Fyrir nešan óstytt

 

Samstarfsyfirlżsing Besta flokksins og Samfylkingarinnar


Fyrstu verk

Borgarbśar

  • Śtigangskonum verši bśiš öruggt hśsaskjól fyrir fyrstu snjóa ķ haust.
  • Systkinaforgangur verši tekinn upp ķ leikskólum.
  • Ókeypis verši fyrir börn ķ sund ķ sumar.
  • Settur verši upp innileikvöllur ķ Perlunni.
  • 20 gręn svęši og leikvellir borgarinnar verši teknir ķ gegn ķ sumar og bošnir borgarbśum til umhiršu. Sérstaklega verši hugaš aš žörfum ömmu og afa į leiksvęšunum.

Sjįlfbęrt gegnsęi

  • Vefurinn Betri Reykjavķk, www.betrireykjavik.is, verši nżttur til stušnings viš įkvaršanir og stefnumótun.
  • Opnaš verši vefsvęši fyrir įbendingar almennings um aškallandi višhald og višgeršir ķ borginni.
  • Dagbók borgarstjóra verši opin og ašgengileg į netinu.

Traustatök

  • Fagleg rekstrarśttekt verši gerš į Orkuveitu Reykjavķkur.
  • Nefndum borgarinnar verši fękkaš til aš auka skilvirkni og spara nefndarlaun.
  • Langtķmaįętlun um fjįrmįl, framkvęmdir, borgaržróun og atvinnumįl Reykjavķkur liggi fyrir ķ lok įrs.

Allskonar

  • Skólar geti įunniš sér sérstakan menningarfįna meš žvķ aš setja sér menningarstefnu og t.d. taka listamenn ķ fóstur.
  • Efnt verši til kvennakvölds ķ Reykjavķk.
  • Reykjavķkurborg styšji viš nżtt heimili kvikmyndanna ķ Regnboganum.
  • Borgarstjóri verši kjörinn stjórnarformašur Fjölskyldu- og hśsdżragaršsins.

Lżšręši og žįtttaka

  • Fjölgaš verši beinum atkvęšagreišslum um mikilvęg mįl og settur skżrari rammi um framkvęmd žeirra.
  • Samrįš verši haft viš ķbśa og foreldra ķ skipulags-, umhverfis- og skólamįlum, žaš gert markvissara og stutt viš aškomu žeirra aš lykilįkvöršunum.
  • Nefndum verši fękkaš og hiš pólitķska stjórnkerfi einfaldaš. Sambęrileg endurskošun fari fram į stjórnsżslunni.
  1. Borgarrįš taki viš verkefnum framkvęmda- og eignarįšs.
  2. Menntarįš og leikskólarįš sameinist og nefnist „Menntarįš“.
  3. Skipulagsrįš nefnist „Skipulags- og samgöngurįš“ og taki viš samgöngumįlum af umhverfis- og samgöngurįši.
  4. Umhverfisrįš nefnist „Umhverfis- og aušlindarįš“. Rįšiš fari meš stefnumótun ķ orku- og aušlindamįlum og taki einnig viš verkefnum heilbrigšisnefndar.
  5. Framtalsnefnd verši lögš nišur og verkefni hennar lögš undir velferšarrįš.
  6. Stjórnsżsla ķ rįšhśsi verši endurskipulögš og einfölduš.
  7. Hverfarįš verši efld.
  • Skerpt verši į verkaskiptingu milli stjórnmįlamanna og embęttismanna.
  • Öll störf hjį Reykjavķkurborg, önnur en pólitķskra ašstošarmanna, verši auglżst og rįšningar įkvešnar į faglegum forsendum.
  • Sišareglur borgarstjórnar verši endurskošašar.
  • Reykjavķkurborg žrżsti į aš sett verši į stofn sišanefnd į vegum Sambands ķslenskra sveitarfélaga til aš śrskurša ķ įlitamįlum og žegar grunur vaknar um brot į sišareglum.

Hverfastefna

  • Aukin verkefni og fjįrrįš flytjist til hverfarįšanna.
  • Ķ samrįši viš ķbśa og starfsfólk verši śtfęršar tillögur um hvernig best sé aš draga śr mišstżringu og auka sjįlfstęši hverfanna meš eflingu hverfarįša, hverfatengdrar žjónustu og forgangsröšun ķ rekstri innan hverfis.

Innflytjendur og jafnréttismįl

  • Žjónustu- og rįšgjafarhlutverk borgarinnar viš innflytjendur verši endurskošaš ķ samrįši viš fulltrśa innflytjenda, önnur sveitarfélög, og rķkiš.
  • Fjölmenningu og framlagi innflytjenda til samfélagsins verši gert hęrra undir höfši.
  • Félög innflytjenda taki žįtt ķ stefnumótun borgarinnar.
  • Žįtttaka barna og ungmenna af erlendum uppruna ķ frķstundastarfi verši aukin ķ samstarfi viš ķžróttafélög, skólahljómsveitir, lķfsskošunarfélög og listaskóla.
  • Móšurmįlskennsla barna af erlendum uppruna og ķslenskukennsla fyrir innflytjendur verši efld ķ samstarfi viš grasrótarsamtök.
  • Žróun kynbundins launamunar verši könnuš reglulega og brugšist viš henni meš įętlun sem hefur žaš aš markmiši aš honum verši śtrżmt aš fullu.
  • Mörkuš verši stefna um jafnréttisfręšslu. Grunn- og leikskólar męti žörfum bęši strįka og stelpna.
  • Mótuš verši ašgeršarįętlun gegn ofbeldi og einelti. Tryggt verši aš allt starfsfólk borgarinnar bregšist markvisst viš žegar grunur leikur į um ofbeldi og einelti.

Allskonar

  • Borginni verši stjórnaš meš bros į vör.
  • Stefnt skal aš žvķ aš žróa „noršurhjaragarš“ ķ Fjölskyldu- og hśsdżragaršinum meš sérstakri įherslu į nįttśruvernd og tengingu hans viš skólana ķ borginni.
  • Bķlaumferš į tilteknum svęšum ķ mišborginni verši takmörkuš ķ tilraunaskyni.
  • Hįlfbyggš skólahverfi verši klįruš. Śtžensla borgarinnar verši stöšvuš.
  • Lżšręšis- og įbendingagįttin „Betri Reykjavķk“, www.betrireykjavik.is, verši žróuš frekar į vef Reykjavķkurborgar. Hugaš verši aš ašgengi žeirra sem ekki eru nettengdir aš umręšum og įkvaršanatökum.
  • Įhersla verši lögš į samveru og sameiningu kynslóšanna. Markvisst verši unniš aš žvķ aš rjśfa félagslega einangrun, sérstaklega aldrašra, ķ samvinnu viš einstaklinga, félög og stofnanir ķ hverfum. Drepum ekki gamla fólkiš śr leišindum.
  • Eigendur nišurnķddra hśsa ķ borginni verši hvattir til aš koma žeim ķ višunandi horf. Dagsektum verši beitt ef frestir til ašgerša eru ekki virtir.
  • Embętti borgarstjóra verši fęrt nęr borgarbśum.

Atvinna

  • Efnt verši til funda meš samtökum ķ atvinnulķfi og fulltrśum fyrirtękja og stofnana til aš skilgreina stöšu, styrkleika og sóknarfęri atvinnulķfs Reykjavķkurborgar til skemmri og lengri tķma.
  • Nįgrannasveitarfélögum, rķkisstjórn, menntastofnunum og ašilum vinnumarkašar verši bošiš til žįtttöku ķ samningi um vöxt atvinnulķfsins į höfušborgarsvęšinu. Markmiš samningsins veršur aš styrkja samkeppnishęfni fyrirtękja ķ virkri alžjóšlegri samkeppni, auka veltu žeirra, veršmętasköpun, śtflutningstekjur og skapa žannig grunn fyrir umtalsverša fjölgun starfa į nęstu misserum.
  • Žróunar- og nżsköpunarfélag Reykjavķkurborgar ķ atvinnumįlum verši endurreist. Žaš verši vettvangur samstarfs opinberra og einkaašila um aš fjölga nżjum fjįrfestingum ķ borginni.
  • Höfušborgarstofa, višburša- og markašsskrifstofa Reykjavķkurborgar ķ feršažjónustu, verši opnuš fyrir aškomu, fjįrmagni og nįnara samstarfi viš feršažjónustufyrirtęki.
  • Mörkuš verši heildarstefna fyrir afžreyingu feršamanna ķ Reykjavķk, meš sérstakri įherslu į fjölskyldufólk.
  • Stutt verši sérstaklega viš hįtķšir og višburši sem eiga sér staš utan hįannatķma ķ komu feršamanna.
  • Įtak verši gert ķ aš gera Reykjavķk enn feršamannavęnni, til dęmis meš merkingum og upplżsingaskiltum į erlendum tungumįlum.
  • Stutt verši viš uppbyggingu žekkingar- og heilbrigšistengdra fyrirtękja meš samstarfi um beina markašssetningu į hįskólasvęšunum ķ Vatnsmżrinni ķ samvinnu viš Hįskóla Ķslands, Hįskólann ķ Reykjavķk og Landspķtalann. Reykjavķkurborg greiši fyrir skipulagi stśdentaķbśša og annarra innviša sem stušla aš sömu markmišum.
  • Einangrun og óvirkni ungra atvinnuleitenda verši rofin meš samstarfi rķkis og borgar, stéttarfélaga, sķmenntunarmišstöšva, ĶTR, grunn- og framhaldsskóla.

Börn og skólar

  • Leikskóla- og menntarįš verši sameinuš og heiti ”menntarįš” enda er leikskólastigiš fyrsta skólastigiš og mikilvęgt aš skapa tengsl milli menntunar allt frį upphafi leikskólagöngu til loka framhaldsnįms.
  • Borginni verši mörkuš barna- og fjölskyldustefna.
  • Systkinaforgangur verši tekinn upp ķ leikskólum.
  • Leik- og grunnskólar og frķstundaheimili móti sér menningarstefnu į grundvelli „Vegvķsis til listfręšslu“ (UNESCO) og gerš verši įętlun um samstarf žeirra viš listamenn og menningarstofnanir.
  • Skólar geti keppt um ,,Menningarfįna“. Skólar sem skara fram śr ķ menningar- og listfręšslu fengju žannig višurkenningu. Slķkum fįnum gęti fjölgaš eftir įherslum ķ skólasamfélaginu hverju sinni, t.d. bęttust viš vķsindafįninn, heilsufįninn.
  • Starfsdagar og frķ ķ leik- og grunnskólum verši samręmdir innan hverfa.
  • Samhliša aukinni fagmennsku meš lengingu kennaranįms leggi leikskólinn aukna įherslu į ögrandi višfangsefni viš hęfi hvers og eins barns.
  • Stefnt verši aš žvķ aš samžętta skóla- og frķstundastarf meš nżjum leišum, svo kraftar allra nżtist ķ žįgu barnanna.
  • Foreldrum verši gert kleift aš lįta skošun sķna į skóla barna sinna ķ ljós meš stuttum rafręnum skošanakönnunum meš reglulegu millibili.
  • Samstarf leik- og grunnskóla verši aukiš ķ verkefnum tengdum mįlžroska og byrjendalęsi.
  • Listnįm og hreyfing verši ķ boši į skólatķma og ķ skólahśsnęši. Leitaš verši leiša til aš sem flest börn geti notiš listkennslu og hreyfingar.
  • Samstarf žeirra sem koma aš menntun, umönnun og uppeldi barna og ungmenna verši aukiš. Žjónusta, stušningur og rįšgjöf viš börn, fjölskyldur og skóla į heima śti ķ hverfunum. Skólarnir verši opnašir fyrir žįtttöku foreldra og sjįlfbošališa.
  • Hugaš verši aš byggingu nżs sérskóla žar sem starfsemi Öskjuhlķšar- og Safamżrarskóla fer undir eitt žak. Skóli įn ašgreiningar verši sem fyrr hornsteinn menntastefnu borgarinnar.
  • Tękifęri til kennara- og skólastjóraskipta verši athuguš meš žaš aš markmiši aš stušla aš śtbreišslu žekkingar, auknu samstarfi milli skóla og starfsžróun.
  • Skólastjórar verši rįšnir til įkvešins įrafjölda ķ senn en heimilt verši aš endurnżja samninga aš žeim tķma lišnum.
  • Auka skal vęgi sišfręši, heimspeki, tjįningar og samvinnu ķ nįmi barna ķ leik- og grunnskólum og į frķstundaheimilum.
  • Ašgeršir til aš vinna gegn įhugaleysi strįka ķ skólum verši forgangsmįl. Karlkennurum verši fjölgaš eins og kostur er.

Višhald og verklegar framkvęmdir

  • Sumariš 2010 verši kapp lagt į aš gera sameiginleg gręn svęši og leiksvęši borgarinnar fķn og ķbśum, hópum og félagasamtökum bošiš aš taka žau aš sér. Sérstök įhersla verši lögš į ömmu- og afaróló žar sem kynslóširnar geti notiš lķfsins saman.
  • Settur verši upp įbendingarvefur um naušsynlegar višhaldsframkvęmdir ķ Reykjavķk.
  • Framkvęmdaįętlun Reykjavķkurborgar verši tekin til endurskošunar og stefnt aš žvķ aš tvöfalda višhald į fasteignum borgarinnar įrin 2011-2012. Meš žvķ aš flżta brżnum višhaldsverkefnum, sem annars hefšu komiš til framkvęmda 2013-2015, skapast störf žegar mest žarf į žeim aš halda.
  • Sett verši fram heildstęš įętlun um endurnżjun eldri hverfa. Ķ staš žess aš hverfin drabbist nišur ķ kreppunni verši lögš įhersla į višhald og endurnżjun į opinberum byggingum, auk endurbóta į borgarumhverfinu og śtisvęšum.
  • Eflingu mannlķfs og borgarmyndar ķ Efra-Breišholti verši hleypt af stokkunum undir merkjum įtaksins: „111 Reykjavķk“.
  • Liška skal fyrir samstarfi viš Vinnumįlastofnun um starfsžjįlfunarsamninga, sérstök tķmabundin įtaksverkefni og ,,Starfsorku“ sem bżšur fullar atvinnuleysisbętur meš hverjum starfsmanni į atvinnuleysisskrį ķ allt aš eitt įr žegar rįšist er ķ nżsköpunarverkefni eša markašssetningu erlendis.

Meira allskonar

  • Stefnt er aš žvķ aš beita óvenjulegum ašferšum til aš auka nįungakęrleik ķ borginni okkar.
  • Gręnum svęšum innan borgarmarkanna verši betur sinnt og žau gerš lķflegri.
  • Menningarsögu kvenna ķ borginni verši gert hęrra undir höfši.
  • Viš uppbyggingu ķžróttaašstöšu verši fyrst horft til žeirra hverfa žar sem lķtil ašstaša er ķ boši, til dęmis Grafarholts, Noršlingaholts og Ślfarsįrdals.
  • Kannašur verši möguleiki į eflingu alžjóšlegrar kvikmyndahįtķšar ķ Reykjavķk og stutt viš hugmyndir um „kvikmyndastofu“, heimili kvikmyndanna ķ Regnboganum.
  • Śtfęršar verši leišir til aš tryggja notkun į aušu hśsnęši og laša smęrri fyrirtęki aš hverfum borgarinnar.
  • Leišindi ķ borgarkerfinu verši leituš uppi og žeim śtrżmt nema rķkir almannahagsmunir geri žau algjörlega naušsynleg.
  • Stofnun fyrirtękja verši einfölduš. Einfalda skal leyfisveitingar og umsóknarferli fyrir žį sem vilja stofna til reksturs ķ Reykjavķkurborg.
  • Aušvelda skal fólki aš gera breytingar į ķbśšarhśsnęši til aš bęta ašgengi fatlašra og aldrašra. Meš žvķ er žeim gert kleift aš bśa lengur heima. Jafnhliša eykst eftirspurn eftir vinnu hönnuša, arkitekta og išnašarmanna.

Umhverfis- og aušlindamįl

  • Umhverfis- og samgöngurįš Reykjavķkur verši „Umhverfis- og aušlindarįš“ og fįi žaš hlutverk aš móta orku- og aušlindastefnu borgarinnar.
  • Sameiginlegt eignarhald borgarbśa į aušlindum ķ borgarlandinu verši tryggt og kvešiš į um ešlilegt afgjald af žeim.
  • Orkuskipti ķ samgöngum og rafvęšing samgangna verši forgangsmįl til framtķšar.
  • Stefnt verši aš žvķ aš innan įratugar verši a.m.k. annar hver bķll ķ Reykjavķk knśinn innlendri, vistvęnni orku. Borgin beiti sér og Orkuveitu Reykjavķkur fyrir markvissu įtaki ķ žessu efni ķ samvinnu og samrįši viš löggjafa- og framkvęmdavald, nįgrannasveitarfélög, fyrirtęki, frjįls félagasamtök og ašra žį ašila sem hjįlpaš geta til viš aš nį žessu markmiši.
  • Sett verši skilgreind og tķmasett markmiš um samdrįtt ķ losun gróšurhśsalofttegunda ķ Reykjavķk.
  • Borgin gangi fram meš góšu fordęmi žegar kemur aš endurnżjun bķlaflota hennar og byggi hann upp į raf- og metanknśnum bķlum.
  • Įhersla skal lögš į aš vernda ströndina žar sem hśn er ósnortin og gręna trefilinn umhverfis höfušborgarsvęšiš.
  • Borgin setji gott fordęmi meš žvķ aš setja stofnunum og fyrirtękjum borgarinnar metnašarfulla umhverfis- og samgöngustefnu meš męlanlegum markmišum.
  • Leitast skal viš aš styrkja nafn Reykjavķkur sem mišstöš ķ rannsóknum į mįlefnum noršurslóša, loftslagsbreytinga, jaršhita og endurnżtanlegum orkugjöfum.
  • Unniš verši aš žvķ aš stórauka endurvinnslu.
  • Kannašur verši grundvöllur fyrir žvķ aš umhverfisvotta Reykjavķk.

Skipulags- og samgöngumįl

  • Skipulagsrįš verši „Skipulags- og samgöngurįš“ til aš undirstrika samhengi skipulags- og samgangna ķ borgarmyndinni.
  • Svęšiskipulagsrįš eša annar sameiginlegur vettvangur sveitarfélaga höfušborgarsvęšisins hafi vald til aš móta og stżra stefnu į sviši landnotkunar, byggšažróunar, samgangna- og umhverfismįla.
  • Reykjavķk eigi frumkvęši aš žvķ aš unniš verši nżtt svęšisskipulag sem nįi frį Reykjanesi ķ vestri, Įrborgarsvęšinu ķ austri og Borgarnesi ķ noršri, og aš til verši sameiginleg sżn į umhverfis-, atvinnu- og hśsnęšismįl į öllu svęšinu.
  • Réttur ķbśanna į aš vera skżr og öllum skiljanlegur. Žeim į aš bjóšast ókeypis mat hlutlausra sérfręšinga į byggingarmagni, hęšum, nżtingarhlutfalli, skuggavarpi og umferšarspįm. Mįlsmešferš ķ skipulags- og byggingamįlum verši einfölduš og žjónustumišuš.
  • Hugaš verši sérstaklega aš sameiginlegum borgarrżmum, svo sem Hlemmi, Ingólfstorgi, Lękjartorgi, Óšinstorgi, Vitatorgi, Spönginni, Įrbęjartorgi og fleiri.
  • Meš betra borgarskipulagi, blöndun byggšar, styttingu į vegalengd milli heimila og vinnu, betri almenningssamgöngum og bęttri ašstöšu fyrir gangandi og hjólandi vegfarendur verši dregiš śr žörfinni fyrir sķfellt stęrri og dżrari umferšarmannvirki.
  • Fęrri mislęg gatnamót, fleiri einlęg gatnamót!
  • Hjólandi og gangandi njóti forgangs ķ umferšinni. Götur verši geršar fallegri. Hjólreišaįętlun verši unnin fyrir höfušborgarsvęšiš og hrint ķ framkvęmd ķ Reykjavķk.
  • Fariš verši ķ markvissar ašgeršir til aš draga śr umferšarhęttu, svifryks- og hįvašamengun ķ borginni. Dregiš verši śr notkun nagladekkja og umferšarhraša, og bķlastęšareglur endurskošašar.
  • Auka skal feršatķšni og bęta leišakerfi strętós. Tryggt verši aš strętó gangi alla daga įrsins. Strętó fįi forgang į stofnleišum og leišakerfiš taki miš af žvķ aš börn komist milli heimila sinna og frķstundastarfs.
  • Lögš verši įhersla į endurnżjun śr sér genginna išnašar- og verslunarsvęša og žéttingu byggšar. Įhersla verši lögš į endurskipulagningu Ellišavogs- og Höfšasvęšis. Skipulagi Mżrargötusvęšisins og Gömlu hafnarinnar verši lokiš. Žegar fasteignamarkašur kemst ķ ešlilegt horf verši hafin uppbygging viš Hlemm og į völdum svęšum ķ Vatnsmżri.
  • Viš skipulag nżrra hverfa og endurnżjun gamalla hverfa verši stefnt aš žvķ aš žar rķki félagslegur fjölbreytileiki. Leiguķbśšir verši minnst fimmtungur ķbśša į nżjum byggšarsvęšum. Unniš verši aš jöfnu ašgengi fyrir alla borgarana, innan hśss sem utan.
  • Byggšamynstriš ķ mišborg Reykjavķkur verši verndaš. Heildstęš hśsverndarįętlun fyrir alla borgina verši hluti af nżju ašalskipulagi Reykjavķkur.
  • Gert verši rįš fyrir lestartengingu milli Vatnsmżrar og Keflavķkurflugvallar ķ nżju ašalskipulagi žar sem unniš veršur aš žvķ aš Vatnsmżrin byggist upp ķ įföngum.
  • Teknar verši upp višręšur um framtķš flugvallarsvęšisins ķ Vatnsmżri.

Fjölskyldur og velferš

  • Žjónustumišstöšvar ķ hverfum verši efldar svo öll nęržjónusta sé į einum staš og aš hśn sé vel kynnt ķbśum.
  • Tekiš verši af myndugleik į vanda śtigangsfólks og tillögur geršar um śrbętur ķ samrįši viš félagasamtök og fagfólk.
  • Samžętt heimažjónusta og heimahjśkrun verši hverfisbundin. Unniš verši aš nįnari samstarfi og samvinnu viš heilsugęsluna.
  • Skipulag barnaverndar verši yfirfariš og almennu barnaverndarstarfi sinnt į žjónustumišstöšvum.
  • Frķstundakort barna verši „opnaš“ svo hęgt verši aš bęta inn į žaš greišslum.
  • Stefnt verši aš žvķ aš tryggja aš samanlögš fjįrhags- og hśsnęšisašstoš nįi lįgtekjumörkum Hagstofunnar sem eru nś 160.800 kr. į mįnuši. Stefnt verši aš žvķ aš fjįrhagsašstoš sé ekki langtķmaśrręši.
  • Öllum sem eru į framfęrslu borgarinnar lengur en ķ 3 mįnuši verši bošiš upp į rįšgjöf, nįmskeiš og önnur śrręši til aš auka möguleika žeirra į virkri žįtttöku ķ samfélaginu.
  • Reykjavķkurborg leiti eftir auknu samstarfi viš Vinnumįlastofnun um leišir til śrbóta į ašstęšum žeirra sem eru utan vinnumarkašar.
  • Markvisst verši unniš aš flutningi žjónustu fatlašra og aldrašra frį rķki til sveitarfélaga. Reykjavķkurborg hafi forgöngu um žróun žjónustunnar. Notendastżrš žjónusta verši žróuš samhliša yfirflutningi eins og samtök fatlašra hafa haft forgöngu um.
  • Mótuš verši žjónustustefna fyrir eldri borgara ķ Reykjavķk ķ samstarfi viš samtök žeirra.
  • Félagsmišstöšvar ķ hverfum og žęr listasmišjur sem nś eru aš mestu sóttar af eldri borgurum verši einnig opnašar fyrir foreldra meš ungbörn, atvinnuleitendur og ašra hópa sem gagn og gaman kynnu aš hafa af žvķ.

Hśsnęšismįl

  • Stušlaš verši aš fjölbreytileika ķ framboši į hśsnęši og félagslegri fjölbreytni ķ hverfum.
  • Fólk verši stutt ķ žeirri įkvöršun aš bśa heima meš žeirri ašstoš sem žar er hęgt aš veita žvķ.
  • Reykjavķkurborg stušli aš vexti og višgangi hśsnęšissamvinnufélaga, leigu- og bśsetusamtaka ķ almannažįgu.
  • Skošaš verši hvort Félagsbśstašir verši hluti af stęrra hśsnęšissamvinnu- og bśseturéttarfélagi į öllu höfušborgarsvęšinu
  • Ķbśar ķ hśsnęši į vegum borgarinnar hafi tękifęri til žess aš skipta yfir ķ bśseturéttarleiš og eignast bśseturétt.

Enn meira allskonar

  • Höfušborgarsvęšiš er sambżli. Litiš verši į höfušborgarsvęšiš sem eina heild. Opnaš verši į višręšur um hvers kyns sameiningu og nįnari samvinnu sveitarfélaga į höfušborgarsvęšinu.
  • Stofnaš verši embętti „Umbošsmanns borgarbśa“ sem leišbeinir ķbśunum ķ samskiptum žeirra viš embętti og stofnanir borgarinnar og veitir žeim rįšgjöf um rétt sinn.
  • Teknar verši upp višręšur um aš Reykjavķkurborg reki tilraunaskóla fyrir 13-18 įra nemendur.
  • Öllum börnum standi til boša morgunveršur og hollur hįdegismatur ķ skólum og leikskólum į višrįšanlegu verši. Kannašur verši sį kostur aš skólamįltķšir verši fjįrmagnašar meš valgreišslum foreldra og annarra śtsvarsgreišenda ķ Reykjavķk.
  • Flutningur hśsa śr Įrbęjarsafni į žvķ sem nęst upprunalega staši sķna eša ķ hśsasögužyrpingu ķ Hljómskįlagaršinum verši kannašur.
  • Dagbók borgarstjóra verši opin almenningi og ašgengileg į vef Reykjavķkurborgar.
  • Opnir hverfafundir borgarstjóra verši endurvaktir.

Fjįrmįl

  • Velferš og žjónusta viš ķbśana njóti forgangs viš rįšstöfun fjįrmuna borgarinnar.
  • Fjįrmįl Reykjavķkurborgar eru fjįrmįl borgarbśa. Fjįrmįl borgarinnar verša sett fram į mannamįli og meš myndręnum hętti sem öllum er skiljanlegur.
  • Unnin verši įętlun um efnahags- og fjįrmįlastjórn Reykjavķkurborgar til fimm og tķu įra. Samhliša gerš hennar verši unnar fjįrmįlareglur, stefna um įhęttu- og lįnastżringu žar sem fjįrhagslegt eftirlit verši styrkt ķ ljósi reynslunnar. Įętlunin og stefnan nįi jafnt til borgarsjóšs og fyrirtękja borgarinnar.
  • Góš mešferš almannafjįr verši höfš aš leišarljósi ķ öllum rekstri Reykjavķkurborgar.
  • Styrkveitingar borgarinnar verši teknar til endurskošunar. Fariš verši yfir forsendur styrkja og samstarfssamninga borgarinnar, įsamt eftirliti meš notkun žeirra og įrangursmati. Žeir sem njóti styrkja skuldbindi sig til aš vera meš opiš bókhald.

Žjónusta

  • Įtak verši gert ķ netvęšingu žjónustu Reykjavķkurborgarinnar.
  • Žjónusta borgarinnar į aš taka miš af žeim sem nota hana. Allt višmót žjónustu viš ķbśana verši einfaldaš.
  • Markmiš žjónustunnar og tķmafrestir verši skilgreind žar sem žvķ veršur viš komiš. Framkvęmd žjónustunnar endurspegli žann rétt sem Reykvķkingar eiga į faglegri žjónustu, skilvirkni og góšri nżtingu fjįrmuna.
  • Borgin taki upp stöšugt įrangursmat žjónustu į sem flestum svišum og unniš verši aš žvķ aš innleiša vottuš gęšakerfi žar sem viš į.

Fyrirtęki borgarinnar

  • Eigendastefna verši skilgreind fyrir fyrirtęki og byggšasamlög ķ eigu borgarinnar.
  • Tryggja žarf aš stefna Reykjavķkurborgar nįi fram aš ganga ķ samręmi viš eignahluti borgarinnar ķ byggšasamlögum og fyrirtękjum borgarinnar aš teknu ešlilegu tilliti til hagsmuna og sjónarmiša minnihlutaeigenda.
  • Innra eftirlit veiti virkt ašhald ķ borgarkerfinu og reglubundiš įrangursmat verši ófrįvķkjanleg regla ķ öllum rekstri.

Allskonar allskonar

  • Įvallt verši lögš įhersla į bjarta framtķš Reykjavķkur.

Nęsta sķša »

Um bloggiš

Einar Björn Bjarnason

Höfundur

Einar Björn Bjarnason
Einar Björn Bjarnason
Stjórnmála- og Evrópufræðingur. Áhugi á stjórnmálum, Evrópumálum, alþjóðamálum, málefnum Miðausturlanda, trúmálum, vísindum og tækni, og margt fleira.
Įgśst 2017
S M Ž M F F L
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Nżjustu myndir

  • f-nklaunch-g-20170515
  • ...215_highres
  • warheadinventories 170201.png

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (20.8.): 54
  • Sl. sólarhring: 62
  • Sl. viku: 1720
  • Frį upphafi: 592694

Annaš

  • Innlit ķ dag: 53
  • Innlit sl. viku: 1487
  • Gestir ķ dag: 48
  • IP-tölur ķ dag: 48

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband